Njemački poduzetnik u Višnjanu iznajmljuje halu sa skladištima NAČELNIK ANGELO MATTICH: 'Ovo nam se ne uklapa, tu želimo proizvodnju'

U Poslovnoj zoni u Višnjanu otvorena je, za Istru, ali i cijelo hrvatsko priobalje, posve nova i neobična djelatnost – iznajmljivanja prostora za pohranu stvari. Blue Box storage, veliki je natpis koji tako odnedavno krasi ogromni skladišni prostor u zoni Milanezi kraj Višnjana, a u vlasništvu je Nijemca Rainera Pankiewicza.

S obzirom da je iznajmljivanje skladišta dosad viđeno samo na TV ekranima i to uglavnom kroz reality show „Skladišni ratovi“ u kojem se za izlicitirani iznos kupuju nepoznate tuđe stvari, poput „mačka u vreći“ (iako se ponekad te investicije i pokažu isplativima), upitali smo Pankiewicza kako je uopće došao na ideju o takvoj djelatnosti u srcu Istre.

 - Svoj radni vijek proveo sam u Njemačkoj u rent-a-caru. Dakle, iznajmljivanje vozila ovdje sam zamijenio iznajmljivanjem prostora!, plastično nam pojašnjava.

Kaže da je u Istru dolazio godinama kao turist, sa svojim brodom, a potom se u Istru i zaljubio, u njenu blagu klimu i ljepote. U doba korone ovdje, točnije u Kukcima kraj Poreča, izgradio je kuću i odlučio se tu trajno nastaniti. U Njemačkoj su ostala djeca i posao. Međutim, unatrag godinu dana i djeca su došla na ideju da bi i oni možda doselili u Istru te su pitali oca ima li kakvu ideju za otvaranje firme u Hrvatskoj gdje bi i oni mogli raditi.

Hala od 1.500 kvadratra

- Malo sam razmišljao o tom prijedlogu, raspitivao se kod prijatelja, slagao ideje i onda, na jesen prošle godine, u razgovoru s tri prijatelja koji također imaju brodove, saznao da imaju velikih problema naći prostor u koji bi odložili svoje stvari s broda, da ih ne moraju uzimati natrag kući do idućeg ljeta. I tu sam krenuo, najprije sam želio pomoći prijateljima da pronađu takvo mjesto, ali kada sam, nakon tri mjeseca potrage, vidio da je to ovdje vrlo teško, gotovo nemoguće, ideja se spontano stvorila, govori nam Pankiewicz.

Daljnji korak bio je naći pogodno mjesto. Tada ga je poznanik pitao je li zainteresiran kupiti firmu Eco-term u stečaju koja, između ostalog, ima i halu u Poslovnoj zoni Milanezi kraj Višnjana. Nakon višemjesečnih administrativnih peripetija, jer je uz imovinu preuzeo i sve dugove, posao je zaključen i hala se počela preuređivati za prihvat prvih Euro boxova. Danas ih je posloženo oko tri tisuće u hali od 1.500 četvornih metara, uz 5.000 kvadrata vanjskog prostora, i uloženih 1,6 milijuna eura. Sada čekaju prve korisnike.

- Pravo je pitanje u ovom poslu što zapravo ljudi trebaju?! Krenuo sam od prijatelja kojima treba mjesto za pohranu stvari s broda. Međutim, dosad smo dobili stvarno najrazličitije upite i, u skladu s njima, tako prilagođavamo prostor. Recimo, jedan je čovjek pitao može li ovdje na sigurno smjestiti svoj Ford Mustang iz 1953. godine. Jedna obitelj iz Rijeke u Istri gradi kuću i kupili su namještaj, ali ga nemaju gdje smjestiti dok se kuća ne dovrši pa su pitali mogu li ga pohraniti kod nas. Jedna nautička agencija tražila je kod nas deset parkirnih mjesta tijekom zime za prikolice a sportskim plovilima veličine do deset metara… Trenutno možemo osigurati 31 parkirno mjesto! Upita je, dakle, raznoraznih, a takav je i naš prostor. Osim boksova veličine kubnog metra, imamo i veliki otvoreni prostor, tri sobe za bicikle, mopede…, i veliki vanjski prostor za ostalo, navodi nam Pankiewicz.

Najviše upita imaju od stranaca koji se iz godine u godinu vraćaju u Hrvatsku, na svoje brodove, u svoje apartmane, ali i od domaćih ljudi, pogotovo gastronoma, te firmi, jer svi muku muče sa slobodnim prostorom za pohranu stvari.

 U  Blue Box storageu vode se sloganom „Safe, dry & clean“ („Sigurno, suho i čisto“) jer  korisnici moraju biti sigurni da je njihova vrijedna imovina na sigurnom i suhom, bez vlage i da je prostor čist. Prostor izvana i iznutra čuvaju brojne kamere i drugi sigurnosni sistemi. Nadalje, ugrađeni su veliki prozori koji omogućavaju cirkulaciju zraka u cijeloj hali, dok posebno instalirana ventilacija mijenja zrak deset puta u sat vremena, pa nema opasnosti niti od smrada ustajalih stvari.

Za svaki slučaj tu su i profesionalni uređaji za pranje i čišćenje. U prostoru će se manevrirati viličarima, ali sami korisnici neće moći doći do dijela gdje su stvari deponirane. Za to je predviđen dio na posebnom ulazu gdje će automobilom moći doći iskrcati stvari u box i otići, a potom će djelatnici boksove smještati na pripadajuće mjesto u hali. Sve će se kontrolirati računalno pa je vrlo lako doći do stvari. U firmi će isprva biti zaposlene tri osobe, odnosno, uz sina i unuka Rainera Pankiewicza, bit će tu i voditelj objekta Kristian Štivičić iz Muenchena, inače hrvatskih korijena.

 - Ugovor o najmu potpisivat će se na šest ili 12 mjeseci. Cijena mjesečnog najma za godišnji ugovor je 25 eura po kubiku prostora, dok je za polugodište 30 eura po kubiku mjesečno. U tu je cijenu uključeno i vađenje stvari, ukoliko je klijentu potrebno nešto uzeti u međuvremenu, i to za jedan put mjesečno. Za svaki dodatni put to ćemo naplaćivati 10 eura. Mislimo da je to prihvatljivo, kaže Pankiewicz, a na upit što će u slučaju ukoliko netko prestane plaćati najam, odgovara da je i to u ugovoru navedeno – stvari idu na prodaju, ali tek nakon isteka nekog vremena, ne kraćeg od šest mjeseci, jer cilj im nije prodaja stvari, već čuvanje.

Nije sve išlo glatko. Općinari protiv

Već sada razmišljaju i o budućnosti pa je u planu kupnja obližnje državne parcele na 7.000 kvadrata gdje bi, kako kaže, pod vrlo kvalitetnim i vizualno lijepim tendama također držali stvari, ali bi se sve vizualno uklopilo u izgled oko njihove hale gdje upravo hortikulturno uređuju okoliš. Plan je da se proširenje lokacije završi do proljeća 2024. godine.

No, nije sve teklo glatko pa, kaže, nisu naišli baš na razumijevanje višnjanskog načelnika koji ih nije objeručke prihvatio kao investitore. Iako je plaćeno Općini, uređenje nogostupa na prilazu objektu odradit će sami. Željeli su staviti i reklamnu tablu na skretanju za Poslovnu zonu, ali im načelnik to nije dozvolio. Tablu će sada staviti na svom posjedu. I dalje je veliki put pred njima kako bi doprli do željenih korisnika, ali sada su krenuli i ne misle odustati.

Za pojašnjenje smo pitali i načelnika Višnjana Angela Matticha, uklapa li se ovakva djelatnost u njihove planove za poslovnu zonu.

- Ne uklapa se, kratko i jasno nam je odgovorio načelnik Mattich i pojasnio kako je jedna proizvodna hala postala, zapravo, statična, uslužna što njima nije bio cilj.

 - Poslovna zona u Milanezima je praktički moje „dijete“ i ja želim biti vrlo odgovoran prema tom projektu. Zamišljen je na način da tu budu proizvodni pogoni u kojima bi zaposlili sve naše nezaposlene žitelje. Mi se danas u Višnjanu možemo pohvaliti s nula nezaposlenih, a oni koji su eventualno u evidenciji su nezapošljivi. Dakle, mi tu nismo i ne želimo skladišta. Da smo ih htjeli imati, već bi bili krcati, ali ne želimo. Ovaj je gospodin kupio halu, izbacio strojeve i dalje ne znam što je unutra, jer nisam bio. Međutim, on mora najprije dati zahtjev za izmjene i dopune uporabne dozvole u skladu s djelatnošću hale, a to znači da mora dati zahtjev za promjenu u aktima za gradnju. Hoće li to Općina Višnjan odobriti, ovisi, kaže načelnik Višnjana.

Mattich:' Nisam protiv investitora'

Nadalje, naglašava, kako tu nije samo pitanje djelatnosti, već i sigurnosti, pitanje udovoljavaju li protupožarnim uvjetima i tako dalje.

Angelo Maticch

- Nisam protiv investitora bilo koje vrste, dapače poštujem i investitore i njihove investicije, ali moraju i oni poštivati pozitivne propise Republike Hrvatske. Ne pada mi napamet ograničavati poduzetništvo u općini, jer sam i sam poduzetnik, i smatram da se samo s razvojem poduzetništva može razvijati i društvo. No, ponavljam, poduzetnička zona mora se razvijati u skladu s idejom o proizvodnim pogonima kolikogod je to moguće i ja ću svakom takvom investitoru pružiti pomoć da dobije i građevinske dozvole i potpore da otvore nova radna mjesta. U zoni je danas 260 zaposlenih osoba i uskoro se planira i nova proizvodna linija i to je ono što me veseli, zaključuje načelnik Mattich.

Na sve to Rainer Pankiewicz kaže da je njegov d.o.o. uredno upisan u trgovački registar upravo za planiranu uslugu te da će samo u sudskom registru morati to sada staviti kao glavnu djelatnost. 

- Nikada nijedan stroj nismo bacili, jer smo halu kupili potpuno praznu. Strojeve je prodao prethodni vlasnik. Što se tiče protupožarne zaštite, hala je izuzetno dobro opremljena jer su se nekada ovdje radili upravo poslovi koji su mogli izazvati požar pri proizvodnji peleta. Teško mogu zamisliti da bi sada ovaj naš posao mogao biti problem, pogotovo u kontekstu požara, jer potencijalno opasni predmeti poput baterija, akumulatora ili goriva neće biti dopušteni u hali. I tek za kraj želim reći da mi je žao ako nas načelnik ne želi i odluči nam stvarati poteškoće, ali u tom slučaju bit ćemo prisiljeni, naravno, podnijeti pravni prigovor, odgovorio je Pankiewicz.