U odnosu na lani Istra i Zadarska županija očekuju rast turističkog prometa za uskrsne blagdane između 16 i 20 posto
U odnosu na lani Istra i Zadarska županija očekuju rast turističkog prometa za uskrsne blagdane između 16 i 20 posto
U Hrvatskoj se prema podacima županijskih turističkih zajednica za uskrsne blagdane očekuje porast turističkog prometa u odnosu na lani, no neizvjesnost vezana uz rat u Ukrajini ipak otežava procjene očekivanih rezultata, kažu u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ).
Anketa koju je HTZ proveo među turističkim zajednicama županija o očekivanim rezultatima za Uskrs, pokazuje da bi turistički promet mogao biti bolji od lanjskih 36 tisuća turističkih dolazaka i 140 tisuća noćenja u nekoliko dana oko Uskrsa.
Prije pandemije uskrsni blagdani i proljetni školski praznici hrvatskom turizmu značili su prvi jači turistički promet u godini, a kada je Uskrs bio u kasnijem terminu kao ove godine (nedjelja, 17. travnja), rezultati bi bili i bolji.
Iako se to od početka pandemije 2020. promijenilo zbog ograničenja putovanja i epidemiloških mjera, ipak je i te, kao i prošle godine, turistički promet oko Uskrsa bio pojačan, ali znatno manje nego prije.
S popuštanjem mjera ograničenja i cijepljenjem u ovoj se godini za Uskrs prije ruske invazije na Ukrajinu očekivao dosta bolji turistički promet, ali rat je uz još aktualnu pandemiju i poskupljenja usporio buking za Uskrs i kasnije termine.
Iako su rezervacije putovanja i očekivanja sada ipak opreznija zbog rata, određenom optimizmu za sezonu ipak pridonosi puno bolja zrakoplovna povezanost Hrvatske nego u razdoblju Uskrsa prošle godine, kažu u HTZ-u.
Najoptimističniji na Kvarneru, oko Dubrovnika, Zagorju, dijelu Slavonije i Zagrebu
Među anketiranim županijskim turističkim zajednicama na Jadranu najoptimističniji su Kvarner i Dubrovačko-neretvanska županija, koja ove godine očekuje i znatno bolju zrakoplovnu povezanost tijekom Uskrsa u odnosu na lani. Njihov očekivani rast tijekom Uskrsa prelazi 20 posto.
Slijede Istra i Zadarska županija s očekivanim rastom turističkog prometa za uskrsne blagdane između 16 i 20 posto, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija očekuju rast do 10 posto, a Ličko-senjska županija rezultate slične prošlogodišnjima.
Nešto suzdržaniji u očekivanjima su na kontinentu te se uglavnom kreću do (očekivanih) 10 posto rasta prometa u odnosu na lanjsko uskrsno razdoblje, pri čemu se izdvajaju Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija koje očekuje veći rast, od oko 20 posto.
Odličan rezultat Uskrsa ove godine očekuje i Zagreb, s prognoziranim rastom iznad 20 posto, iznose iz HTZ-a, dodajući da podaci turističkih zajednica pokazuju i da će u Zagrebu i u kontinentalnom dijelu zemlje za te blagdane biti otvoreni gotovo svi smještajni objekti.
Na Jadranu se pak očekuje da će biti otvoreno 40 do 80 posto hotela, ovisno o pojedinoj županiji, pri čemu će najviše hotelskih kapaciteta u funkciji imati Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska, a zatim Ličko-senjska županija te Kvarner i Istra.
U domaćinstvima će postotak otvorenih objekata za smještaj turista biti nešto niži, od 25 do 80 posto, opet ovisno kako u kojoj županiji, slično kao i kampovi, kojih će prema procjenama za Uskrs biti otvorenih od 10 do 80 posto.
Tijekom uskrsnih blagdana za turiste/nautičare će biti otvorena i većina hrvatskih marina, poručuju iz HTZ-a.
Nejasnoće i nelogičnosti gledom pitanja o vjerskoj pripadnosti odvukli su pozornost od rezultata koji su u popisu najvažniji za budućnost hrvatskoga društva, a to je drastičan pad broja stanovnika (oko 10 posto), kao i postotak udjela djece do 14 godina (14 posto), te udio stanovništva u dobi od 65 i više godina (22,5 posto) naglasili su
U Hrvatskoj ima nešto više od 2500 udomitelja, koji skrbe za više od 6000 korisnika. Međutim, još uvijek imamo nešto više od 1000 djece koja su smještena u različite institucije, ustanove, a neka su u postupku udomljavanja
Određene nepravilnosti su nađene i upućene su na daljnje postupanje, kako Hrvatskoj liječničkoj komori, tako i Županijskom državnom odvjetništvu. Ministarstvo zdravstva nije istražno tijelo koje bi moglo izvan svojih ingerencija istraživati bilo što, a kakva je situacija, to morate pitati nadležne institucije. Mi smo u okviru naših nadležnosti napravili svoje, rekao je Beroš novinarima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
