NIKAD VIŠE PULJANA NA TRIBINI: Nikako ne graditi stanove u zoni do Pragrandea! Grbin:"Intervencije će biti minimalne"

Nikako dopustiti da se na mjestu rasadnika u Mutilskoj ulici, nakon što ga Grad preuzme od Istrasjemena, ikakva druga funkcija osim postojeće koja datira od Fisherovog osnutka prije gotovo 150 godina s danas sačuvanim klijalištima, pa bila to i gradnja stanova za priuštivo stanovanje (na donjoj slici iznad plavog igrališta, do kanala).

Gradnju takvih stanova na toj lokaciji, naime, u uvodu je sinoć silno posjećene tribine o Pragrandeu u pulskom Coworkingu kao mogućnost naveo gradonačelnik Peđa Grbin.

Uz to, sukus zahtjeva brojnih građana koji su se sinoć s pitanjima i komentarima uključili u raspravu bio je ovaj:  zaustaviti ili maksimalno ograničiti ikakvu stambenu gradnju u graničnim pojasevima Pragrandea - posebno duž Mutilske ulice, ali i obilaznice te Premanturske ulice, pritom unutar zelene zone u  potpunosti sačuvati ovo zeleno, ali i plavo (vodeno) 'divlje srce Pule' sa stotinama životinjskih i biljnih vrsta te vodnim resursima koji služe (i) za retenciju odnosno sprječavanje poplavljivanja središta grada; osigurati da Fontanela ponovno bude izvor pitke vode, a ne da, kao što je to sada slučaj, utječe u kanalizaciju te zaštititi 70-ak bunara.

Tribina je trajala čak tri sata i 15 minuta, prekoračivši i radno vrijeme Coworkinga koje je otvoren do 22 sata, a svakako je ohrabrujući iskazani građanski angažman.

Veći dio tribine protekao je u obrani i zaštiti Pragrandea od ikakve stambene ili parking gradnje, da bi se tek u samoj završnici postavilo možda i ključno pitanje kako će ovaj prostor koristiti građani.

Jedna Puležanka u tom je kontekstu pitala: "U projektnom natječaju bit će sigurno definirano hoće li do kanala biti biciklističkih staza, neki sportski tereni, neki ugostiteljski objekti za sve te građane koji će tamo dolaziti. Hoće li biti klupica, rasvjete? Koji je nivo intervencije u prostoru?".

Jasmina Bašić, predsjednica Društva arhitekata Istre, društva koje na sebi nosi nemali teret provođenja arhitektonskog natječaja za Pragrande, odgovorila joj je: "Natječajni program još nije definiran te ne bih ulazila u tajnost tog programa".

- Ali ono što mogu reći jest to da tamo neće biti gradnje i da će, apsolutno, prisutnost čovjeka na tom području biti uzeta u obzir, kazala je čelnica DAI-SAI.

Mimo službenih sudionika, za riječ su se javljali vrtlar Kruno, šumari, inženjeri, projektanti po struci, ali i brojni 'obični ljudi' kojima je silno stalo do očuvanja Pragrandea, posebno zbog sve gorih globalnih klimatskih uvjeta.

Uoči raspisivanja arhitektonskog natječaja, važna je činjenica da projektni zadatak za taj natječaj kreiraju interdisciplinarni stručnjaci čija su imena, sukladno propisima, tajna.

Na tribini su 'gradonačelnikovu stranu' pojačali njegovi vijećnici, zamjenik gradonačelnika Pule Siniša Gordić, kao i resorna pročelnica Sanja Dakić Kljajić.

Gradonačelnik Grbin, kazavši da iznos investicije uređenja Pragrandea iznosi pet milijuna eura, i dodatna dva milijuna za tzv. 'anketni dio' uz Premantursku ulicu, budući da je to područje u privatnom vlasništvu.

Grbin je uvjeravao prisutne da se neće širiti postojeća četiri parkirališta 'Marsovog polja', kao ni ono u Vrtlarskoj ulici sa 110 mjesta koje se sada dovršava.

To naknadno nije spriječilo Petra Ćurića iz građanske inicijative 'Protiv sječe' da ih optuži da će to učiniti, jako iznerviravši dogradonačelnika Sinišu Gordića u prvom redu, koji je komentirao da Ćurić iznosi laži.

Najviše aplauza za Teodoru Beletić

Petar Ćurić zamolio je medije da više nikad Pragrande ne stavljaju u paralelu s njujorškim Central parkom.

Zauzeo se da se na Pragrandeu baš ništa ne dira, odnosno da se sve sačuva, iako su na jednom njegovom projekcijskom slajdu koji je učinila umjetna inteligencija, bile viđene klupe, šetnice, mostići, obitelji (donja simulacija).

Hidrolog Josip Rubinić založio se da Pragrande, osim zeleno, postane i plavo (vodeno) srce grada, svjestan klimatskih promjena i opasnosti urbanih poplava.

Ukazao je na to koliko je bilo važno izgraditi kanal Dolinka, čije se mogućnosti, upozorio je, veće od onih koja se sada koriste.

- Zbog podizanja razine mora, Pula će upravo zato što je priobalan, ravan grad, i ubuduće imati problema s oborinama i odvodnjom vode. Kanal Pragrande izgrađen je kad je razina mora bila niža, kazao je hidrolog, naglasivši važnost retencija (zadržavanja voda). U tom je kontekstu naglasio da bi se i prije natječaja trebala učiniti hidrotehnička analiza. 

Najviše aplauza izmamila je gimnazijska profesorica i višedesetljetna ekopedagoginja Teodora Beletić, predstavnica građana Mjesnog odbora Gregovica, posebno podsjećanjem na dugu povijest rasadnika.

Predsjednica Društva arhitekata Istre Jasmina Bašić

- Živim pored Pragrandea već više od 60 godina i nekad sam se s daždevnjacima i vodenjacima u tom kanalu, koji smo mi zvali potok. Od 1994. godine na sve moguće načine pokušavam Gradu ukazati koliko je to područje značajno, i to ne samo pričanjem nego i djelovanjem. Od 800 stabala koje smo kroz gimnazijsku Lumen i Eko školu posadili, 30-ak smo posadili na Pragrandeu, kazala je, dodavši da su tamo realizirali i 'Stazu jabuka'.

Još 2003. godine burno i uspješno (peticijama, tribinama, službenim primjedbama) u se usprotivili tadašnjem rješenju tzv. Sunčevog naselja, protiv tog, kako su tada pisali mediji, "stambenog pakla u pulskoj močvari'.

- Unatoč tome i dalje je planiranja gradnja stanova od rasadnika sve do Plodina, koja će donijeti zgrade, parkirališta. Zašto se ta gradnja 'M' ne pretvori u zonu rekreacije  R sa sportskim sadržajima, postojeću 'R' zonu u zaštitnu zelenu zonu, kazala je Teodora Beletić, ispraćena najdužim pljeskom publike.

- Blagoslovljeni smo da imamo jedinstvenu povijesnu priliku da možemo odlučiti u kojem će se smjeru razvijati naš grad:  u pravcu devastiranog grada s pretjeranom stambenom gradnjom ili grada s održivim razvojem, kazala je, citirajući Gandhija: "Zemlje ima sasvim dovoljno za zadovoljenje čovjekovih potreba, ali ne i za njegovu pohlepu".

Fotograf Marinko Babić napravio ogroman posao: poslikao stotine životinjskih vrsta

Ukazavši na ogromnu bioraznolikost doline Pragrandea, predsjednica Zelene Istre Irena Burba kazala je da su posljednjih mjeseci, od konca travnja ove godine, entuzijasti registrirali stotine biljnih i životinjskih  vrsta (pa i i srnu). Ogromnim je trudom sve fotografirao ljubitelj prirode Marinko Babić, a pridružila mu se i Iva Maslovar.

Marinko Babić je naknadno ustvrdio da je kazneno djelo dopustiti  da izvor pitke vode Fontanela sada ulazi u kanalizaciju.

Odnose kroz povijest grada i zelene zone Pragrandea (i 'Pratogrande'), čiji klin na jugu ulazi duboko u tkivo povijesnog središta Pule, prikazala je arhitektica Helena Sterpin, posjedtivi kako su s e u povijesti, zbog močvarnog područja, problem bila malarija, a koju je austrijska vlast suzbila. Pokazala je i stari povijesni nacrt  na kojoj je registriran i jezero na Pragandeu. Kasnije se jedan građanin, projektant, zauzeo da se ponovno tamo napravi jezero.

Na važnost rasadnika i klijališta ukazao popularni Vrtlar Kruno

Gradonačelnik Grbin je isticao da se na novom zemljanom parkiralištu polegnuta zelena rešetka, koja se, odluči li se tako u perspektivi može povući, a zemljište ostaje sačuvanim.

Predsjednica Društva arhitekata Istre Jasmina Bašić naglasila je da ovaj prostor nije 'tabula rasa', te da se ne smije zanemariti bogat životinjski i biljni svijet, vodeno bogatstvo, kao i kulturno naslijeđe Pragrandea.

- Jako je važno da sve analize budu na raspolaganju budućim natjecateljima na natječaju, kako bi oni mogli ponuditi čim bolja rješenja za, možda ju je tako najbolje tako definirati, obnovu prirode, zaključila je arhitektica Bašić.