Biznis

zaustavljen oporavak

Pada broj zaposlenih u industriji

Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa i proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka


 
2 min
HINA ⒸFOTO: Manuel Angelini

Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa i proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u ožujku ove godine manji je za 0,8 posto u odnosu na veljaču te dva posto manji prema ožujku prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), broj zaposlenih u rudarstvu vađenju na mjesečnoj je razini porastao za 0,9 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom za 0,2 posto, dok je u prerađivačkoj industriji pao 0,9 posto.

U sklopu prerađivačke industrije najviše je pao broj zaposlenih u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 39,3 posto te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 6,8 posto. 

Istodobno je broj zaposlenih najviše porastao u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 8,5 posto te u ostaloj prerađivačkoj industriji, za 2,2 posto.

Na godišnjoj razini broj zaposlenih u rudarstvu vađenju je pao za 0,1 posto, u prerađivačkoj industriji za 2,3 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom porastao za dva posto.

U sklopu prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 39,5 posto te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 13,3 posto. 

Pao je i broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 7,4 posto, proizvodnji namještaja, za 5,5 posto, proizvodnji električne opreme, za 4,6 posto, proizvodnji pića za 2,3 posto itd.

Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 21,7 posto, tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa, za osam posto, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 4,3 posto, proizvodnji tekstila za 3,2 posto itd.

Broj zaposlenih u industriji u prva tri mjeseca ove godine prema istom razdoblju lani pao je za 1,3 posto.

Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do ožujka ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani veća je za 3,5 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da je u Hrvatskoj u ožujku industrijska proizvodnja na godišnjoj razini pala prvi put nakon 15 mjeseci rasta, što ukazuje na usporavanje oporavka gospodarstva od koronakrize.

DZS je objavio da je industrijska proizvodnja u ožujku pala 2,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine skliznula 1,9 posto.

Industrijska je proizvodnja tijekom oporavka od koronakrize rasla 15 mjeseci zaredom na godišnjoj razini, no taj je trend, koji je trajao od prosinca 2020. godine, u ožujku prekinut.


Nastavite čitati

Anđela Mužinić Vincetić obranila europsko zlato

Paraolimpijska pobjednica iz Pariza je na putu do obrane europskog zlata upisala četiri pobjede ispustivši samo jedan set. Kroz skupinu je prošla bez izgubljenog seta porazivši Turkinju Hatice Duman i Srpkinju Sanju Bogunović sa po 3-0. U četvrtfinalu je bila slobodna, u polufinalu je pobijedila Talijanku Michaelu Brunelli sa 3-0, da bi u finalu bila bolja i od njezine sunaronjakinje Carlotte Ragazzini sa 3-1

Olimpijske igre gluhih: Splićanka Petra Goleš osvojila broncu u taekwondou

Petra je u kategoriji do 49 kilograma startala pobjedama u osmini finala 2-0 protiv Tsz Ying Chan iz Hong Konga i četvrtfinalu 2-0 protiv Iranke Mohadeseh Gholami da bi nakon polufinalnog poraza od Ruskinje Madine Satušieve 1-2 čekala borbu za broncu kroz repasaž. U borbi za medalju Splićanka je s 2-1 u rundama pobijedila Libanonku Saru Salibu

HRejting: Čak 55 posto građana podržava zabranu koncerata s ustaškom simbolikom

Na pitanje kome u Hrvatskoj smetaju Thompson i njegovi koncerti, oko 17% odgovorilo je: svima koji ne vole Hrvatsku. Oko 16% odgovorilo je da Thompson smeta onima koji su protiv ekstremizma, šovinizma i ksenofobije, a u sličnom postotku da smeta onima koji su za prihvaćanje političkih, vjerskih i rasnih razlika, kao i onima koji nemaju izražen domovinski osjećaj

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.