PAOLO ŽIVIĆ I IVAN LEVERIĆ stvorili su inovativnu aplikaciju za spasioce koja pruža vrijedne podatke o stanju na plažama

– Sve je krenulo prije godinu dana. Otišao sam na plažu posjetiti prijatelja koji je tamo radio kao spasilac. U jednom je trenutku izvadio nekakvu bilježnicu i počeo u nju pisati dnevni izvještaj. Budući da smo Paolo i ja već razvijali jednu aplikaciju, čim sam vidio da se sve ručno upisuje, sinulo mi je da bi to trebalo digitalizirati. Sve bi bilo puno lakše i preglednije. Početna je ideja zapravo bila vrlo jednostavna – kaže nam Ivan Leverić, koji je aplikaciju „Spasioci” osmislio zajedno s Paolom Živićem.

Aplikaciju već ove sezone koriste spasioci na području Općine Medulin, a u međuvremenu je uvrštena među deset najbolje ocijenjenih projekata primljenih u akceleracijski program Grow Istra 2026, u sklopu kojeg će krajem listopada biti odabrana i novčano nagrađena tri najbolja projekta.

Fotografiju ustupili Paolo Živić i Ivan Leverić

Od plesnih događanja do spasilačkih tornjeva

Paolo i Ivan dugogodišnji su prijatelji, a upoznali su se upravo u spasilačkom okruženju. Dok je Paolo punih sedam sezona proveo na spasilačkim tornjevima u Medulinu, Ivan je tijekom studentskih ljeta radio na iznajmljivanju ležaljki. U zajedničkim druženjima primijetili su da obojica vole salsu i bachatu, pa je prijateljstvo preraslo i u poslovnu suradnju.

– Napravili smo aplikaciju putem koje ljudi mogu pronaći plesne događaje, a i dalje je koristi ljudi na Cipru i u Hrvatskoj. U njoj mogu pronaći gdje se u nekom gradu plešu salsa ili bachata. Planiramo je popularizirati i ovdje jer je Istra zaista važna plesna destinacija, a festival u Rovinju poznat je u cijelom svijetu. Kada strane putnike pitate što znaju o Hrvatskoj, spomenut će Split, Dubrovnik ili Zagreb, ali strani će vam plesači reći – Rovinj – govori Paolo, koji je neko vrijeme i proveo radeći na Cipru, dok je Ivan poslovno stasao u Nizozemskoj i SAD-u.

Razrađujući ideju o aplikaciji za spasioce, shvatili su da bi nova ideja mogla biti puno šira od digitalnog bilježenja intervencija, i danas je njezin cilj ponuditi cjelovit uvid u stanje na pojedinim plažama. Tako medulinski spasioci danas u aplikaciju unose podatke o broju ljudi na plaži, količini smeća zatečenoj na početku smjene ili, primjerice, tome koliko je skliska rampa za osobe s invaliditetom. Na kraju sezone, umjesto hrpe papira, Općina će dobiti opširan pregled svega što se događalo na medulinskim plažama, popraćen grafovima i statističkim podacima.

– Svi se ti podaci poslije mogu povezati i analizirati kako bi se uočili trendovi kroz više godina. Na temelju njih može se zaključiti treba li nešto na određenoj plaži promijeniti i tako poraditi na prevenciji. To nije moguće ako nemaš konkretne podatke o svakoj plaži. Oni trenutačno uglavnom ne postoje, ili su raspoređeni između papirnatih bilježnica, tablica i različitih službi, zbog čega upravitelji teško dobivaju objedinjeni pregled stanja na svojim plažama – objašnjavaju.

Fotografiju ustupili Paolo Živić i Ivan Leverić

Mogu se, dodaju, pohvaliti time što su medulinski spasioci do sad ispunili sve dosadašnje izvještaje.

– Krajem sezone Općina Medulin imat će detaljne podatke prikupljene od 1. lipnja do 15. rujna na pet spasilačkih tornjeva. Bit će prva koja će dobiti tako temeljit uvid u ono što se tijekom ljeta događalo i kakvo je bilo stanje na njezinim plažama – kažu nam Ivan i Paolo.

Više kupača ne znači i više intervencija

Na pitanje kakve su zanimljivosti već uočili analizirajući podatke odgovaraju da ne žele previše otkrivati jer oni pripadaju Općini Medulin. Ipak, izdvajaju jedno zapažanje koje ih je iznenadilo.

– Dosad je evidentirano više od stotinu različitih intervencija, od lakših do težih. Prije sezone pretpostavljali smo da će ih najviše biti na plaži s najvećim brojem ljudi, ali pokazalo se da velik broj kupača ne znači nužno i velik broj intervencija – govore nam.

Zanima nas kako sve izgleda na zaslonu pa vade mobitel i pokazuju nam kako aplikacija funkcionira. Unos podataka, naglašavaju, spasiocima ne oduzima mnogo vremena niti im stvara više posla nego prije.

– Podaci o vremenskim uvjetima automatski se preuzimaju s interneta, pa ih spasioci ne moraju ručno unositi. Riječ je, među ostalim, o temperaturi i vlažnosti zraka, visini valova, UV indeksu i koncentraciji lebdećih čestica PM2,5 – objašnjava Ivan.

Evidencija intervencija

Spasilac na početku smjene u aplikaciji označava tko je na tornju, koliko traje smjena te kakvo je početno stanje na plaži po pitanju ljudi i zatečenog smeća. Voditelj tako odmah na svojem zaslonu vidi da je toranj otvoren, ali i dobiva upozorenje ako neki nije počeo s radom. Tijekom dana spasioci još nekoliko puta evidentiraju broj ljudi na plaži. Aplikacija im u određeno vrijeme šalje obavijest, pa ne moraju sami voditi računa o tome kada trebaju obaviti unos. Za upis je, pokazuju nam, potrebno svega nekoliko sekundi.

Evidencija ozljeda i potrošnje prve pomoći

Struktura evidentiranja intervencija osmišljena je uzimajući u obzir smjernice i praksu Hrvatskog Crvenog križa za rad spasilaca na otvorenim vodama, krovne organizacije koja osposobljava i licencira spasioce na otvorenim vodama. Odabirom unaprijed definiranih polja spasioci unose precizne podatke o vrsti i težini ozljede, mjestu na kojem je zadobivena te unesrećenoj osobi. Evidentiraju se i druge vrste intervencija, poput potrage za izgubljenim djetetom na plaži. Kod ozljeda se navodi i utrošeni materijal prve pomoći. Tako se može pratiti njegova potrošnja te utvrditi koje su količine i vrste materijala potrebne na svakoj pojedinoj lokaciji.

Prikaz potrošnje materijala

– Možemo podijeliti jedan vrlo pohvalan podatak, koji najbolje govori koliko su spasioci važni: prema do sad prikupljenim podacima, približno 94 posto intervencija nije završilo odlaskom liječniku. Turist, primjerice, može stati na ježa, ne znati o čemu je riječ i zbog toga otići na hitnu pomoć. Kada je ondje spasilac, objasnit će mu kako sanirati ozljedu pa neće morati ići u bolnicu, koja je tijekom ljeta ionako preopterećena – ističe Paolo i dodaje da aplikacija na neki način potvrđuje vrijednost spasilaca i njihova posla. Javnost ih, smatraju, nerijetko doživljava tek kao ljude koji sjede na plaži i gledaju u mobitel, premda je njihova stvarna uloga mnogo šira.

Paolo Živić

– Spasilac nije na plaži samo zbog sigurnosti. On predstavlja destinaciju, općinu ili grad. Ljudi će se često najprije obratiti upravo njemu kada trebaju informaciju ili pomoć, odnosno kada žele upozoriti na neki problem. Zato je jedan od ciljeva aplikacije popularizirati spasioce i pokazati koliko je važna njihova uloga na plaži – veli nam.

Prikaz aplikacije na mobitelu

Sljedeći korak općine i gradovi, a zatim i šire

Aplikacija, kažu njezini autori, ne mora ostati ograničena samo na spasilačke službe.

– Može se proširiti i na druge djelatnike i prilagoditi različitim potrebama. Primjerice, u hotelima se i dalje na papiru dokumentiraju brojne stvari povezane s radom bazena, a ljudi toga možda nisu ni svjesni. Aplikacija bi se mogla prilagoditi takvim poslovima, uključujući različite kontrolne liste – kaže Ivan.

Ivan Leverić

Kada je riječ o spasilačkim službama, cilj im je aplikaciju ponuditi svima koji upravljaju plažama.

– Prirodan sljedeći korak bili bi druge općine i gradovi, upravitelji plaža i hotelske grupacije u Istri, a zatim i šire. Uočili smo da sličan sustav već desetak godina postoji u Španjolskoj, što potvrđuje da za njime postoji stvarna potreba, ali nismo pronašli da se nešto slično koristi u drugim europskim zemljama –  zaključuju Ivan Leverić i Paolo Živić.