Vrijednost građevinskih radova koje su izvela poduzeća s 20 i više zaposlenih s vlastitim radnicima prošle je godine u odnosu na 2020. porasla za 13,8 posto, a vrijednost novih narudžbi istovremeno je veća za 21,2 posto
Vrijednost građevinskih radova koje su izvela poduzeća s 20 i više zaposlenih s vlastitim radnicima prošle je godine u odnosu na 2020. porasla za 13,8 posto, a vrijednost novih narudžbi istovremeno je veća za 21,2 posto
Vrijednost građevinskih radova koje su izvela poduzeća s 20 i više zaposlenih s vlastitim radnicima prošle je godine u odnosu na 2020. porasla za 13,8 posto, a vrijednost novih narudžbi istovremeno je veća za 21,2 posto, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Građevinski radovi u 2021. ukupno su bili vrijedni 30,3 milijardi kuna od čega se 21,7 milijardi odnosi na radove izvedene s vlastitim radnicima, a 8,5 milijardi na radove ostvarene s podizvođačima. Vrijednost novih narudžbi iznosila je 25,9 milijardi kuna.
Statistika strukture vrijednosti izvršenih radova s vlastitim radnicima u 2021. godini prema vrstama građevina, pokazuje da se 28,6 posto odnosilo na nestambene zgrade, a 34,6 posto na radove na prometnu infrastrukturu odnosno ceste, mostove i sl.
Po udjelu u ukupnoj vrijednosti radova izvršenih s vlastitim radnicima u 2021. slijede cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi (17,8 posto) te stambene zgrade (16,1 posto).
Vrijednost građevinskih radova u četvrtom je tromjesečju prošle godine bila veća za 8,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., a vrijednost novih narudžbi je bila veća za 23,9 posto.
Građevinski radovi u četvrtom su kvartalu bili ukupno vrijedni osam milijardi kuna, od čega se 5,6 milijardi odnosi na radove izvedene s vlastitim radnicima, a 2,3 milijarde kuna na radove ostvarene s podizvođačima.
Vrijednost novih narudžbi u četvrtom kvartalu iznosila je 6,6 milijardi kuna, od čega se 3,5 milijardi odnosi na zgrade, a tri milijarde kuna na ostale građevine.
Gledajući samo radove obavljene s vlastitim radnicima, 64,8 posto radova izvedeno je na novogradnjama, a 35,2 posto su ostali radovi.
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Vjetar na kopnu slab. Na Jadranu umjerena, podno Velebita i jaka bura, prema otvorenom moru popodne i umjeren sjeverozapadnjak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
