Svakog ljeta gotovo svakodnevno slušamo brojke o uspjehu, a kadtad i neuspjehu, turističke sezone, čak smo do neke mjere opterećeni tim brojkama, a kako je riječ o matematici one bi trebale prikazati stanje točno i objektivno. Rasprave je uvijek bilo oko toga da li treba već pažnju posvetiti noćenjima ili dolascima ili turističkoj potrošnji “pro capite”, ali nije oko samog kvantitativnog tumačenja brojeva.
No, dočekali smo i to da se i pred objavljenim podacima Turističke zajednice Istre do 20. kolovoza moramo zapitati da li je ove godine istarski turisatički semafor pokazuje zeleno ili crveno. Hina prenosi kako je danas Jutarnji list objavio da su sve velike istarske turističke destinacije, osim Umaga, trenutačno u minusu, te da je čak deset posto manje noćenja njemačkih gostiju u Istri. Naime, prema posljednjim statistikama Turističke zajednice Istarske županije, Istra je u dosadašnjem dijelu kolovoza zabilježila dva posto manje noćenja (5,8 milijuna) i jedan posto manje dolazaka (789 tisuća). Rovinj ima četiri posto manje noćenja, Medulin čak sedam, Poreč dva, Pula je na razini prošle godine. Umag je u plusu za tri posto. Hoteli i privatni smještaj i kampovi na istoj su razini. Svi redom imaju manjak noćenja dva posto.
Jutarnji list nadalje piše da turistički podaci kažu da je lanjski turistički kolovoz u Istri do 20. u mjesecu bilježio nešto bolje rezultate nego ove godine. U špici sezone u Istri su ove godine podbacili Nijemci, najznačajnije emitivno tržište, koji dosad imaju čak deset posto manje noćenja nego lani. U minusu od osam posto je Nizozemska, dva posto Italija, jedan posto Češka.
S druge strane, pet posto je više noćenja Austrijanaca i šest posto više Slovenaca. Ugodno su iznenadili Poljaci, s porastom noćenja od 17 posto, i Mađari s porastom od 25 posto. Dosta je i rumunjskih turista, koji su u Istri zabilježili čak 42 posto više noćenja nego lani.
Teško se sjetiti kolovoza koji nije bio rekordan i kojemu brojke nisu rasle pa makar i jedan posto. A još se teže sjetiti kada su Nijemci bili u kolovozu u minusu. No, ova je godina, svi će turistički djelatnici reći, u Istri drugačija, piše novinarka Jutarnjeg lista Barbara Ban
Ubrzo je stigla reakcija Turističke zajednice županije istarske, koju je potpisao njen direktor Denis Ivošević, u kojoj se tvrdi da “ Istra je u zelenom i po brojkama i po filozofiji održivog i odgovornog razvoja u turističkoj 2023. godini”.
Turistička zajednica Istre podatke tumači drugačije
Turistička Istra može biti zadovoljna, piše u priopćenju, jer u dosadašnjem dijelu godine bilježi odlične rezultate. Sveukupno imamo za 4% bolji rezultat u dolascima: 3,7 milijuna (+ 160.000 dolazaka) te 2% bolji rezultat u noćenjima: ukupno 22,3 milijuna (+ 450.000 noćenja) u odnosu na prethodnu godinu.
Pritom je posebno važno naglasiti da je Istra jedina primorska turistička regija u Hrvatskoj koja je u 2022. godini ostvarila bolji rezultat nego rekordne 2019. godine. U odnosu na 2019. imamo plus od 5% u noćenjima. Dakle i u odnosu na 2022. i na 2019. Istra bilježi pozitivan rezultat fizičkih pokazatelja.
Za kvalitetnije razumijevanje aktualne turističke godine, potrebno je pojasniti tržišne uvjete koji su definitivno različiti od prošlogodišnjih. Uspoređujući, po pitanju ekonomskih, poslovnih i turističkih režima, ovu godinu s prošlom – kažu iz TZ Istre prošlom – vidimo da su to kompletno dvije različite turističke godine s važnom razlikom da je ova godina prva nakon pandemijskih kojom smo se vratili u „normalne“ uvjete, a ti normalni uvjeti znače da se vratila i naša konkurencija, da se stabilizirao odnos ponude i potražnje na Mediteranu unatoč svim izazovima energetske, inflatorne i ekonomske krize.
I u tim izmijenjenim uvjetima Istra pokazuje da je vrlo dobro posložena i organizirana turistička regija koja dokazuje da je spremna brzo reagirati na novonastale promjene i izazove na međunarodnom turističkim tržištu.
Najbolji rezultati u kampovima i hotelima, najdohodovnijem segmentu turizma
U toj optici ocjenjivanja uspješnosti turističke godine je definitivno bitno sagledati činjenicu da Istra svake godine ostvaruje sve bolje rezultate u predsezoni i posezoni, a da se sve više Istra profilira kao zimska odnosno cjelogodišnja destinacija, posebno u segmentu sportskih priprema i velikih sportskih evenata. Zar nije to bila naša prioritetna zadaća prema Master planu razvoja turizma Istre? Zar takve ciljeve ne postavlja i nacionalna Strategija razvoja održivog turizma republike Hrvatske?
Definitivno da, i to najbolje dokazuje ova 2023. godina koja je najvećim dijelom višak noćenja akumulirala upravo u zimskim mjesecima i predsezoni.
U ocjeni ove godine treba spomenuti da su svi plusevi ostvareni u hotelskom i kamping segmentu, koji je ujedno i najdohodovniji segment turizma u našoj zemlji. Hoteli su u dosadašnjem dijelu godine realizirali 5,6 milijuna noćenja: 5% povećanje (+ 235.000 noćenja), a kampovi 8,4 milijuna noćenja: 2% povećanje (+170.000 noćenja).
Fokus na cjelogodišnji održivi turizam: gomilanje gostiju u samo par tjedana agresivno pritišće ukupnu infrastrukturu
Svima nam je dobro poznata činjenica da je Istra dostigla gotovo 500.000 postelja raspoloživog kapaciteta, a da smo ove godine imali najveći dnevni rekord od 311.000 prijavljenih gostiju, što znači da skoro 190.000 gostiju nije nigdje evidentirano u sustavu prijave, ali da ih naša infrastruktura itekako osjeća: i opskrba vodom, strujom, odvoženje otpada pa do problematike vijabilnosti svake pojedine destinacije u Istri, parking, plaže…
Uz agresivnu gradnju nekretnina namijenjenih kratkoročnom turističkom najmu to predstavlja glavne izazove budućeg ukupnog, ne samo turističkog razvoja Istre.
Ideja Istre kao održive i odgovorne destinacije nije obarati rekordne u srpnju i kolovozu, već “rastegnuti” turistički promet na pred i posezonu, pametno turistički razviti unutrašnjost Istre, podizati razinu kvalitete usluge i smještaja kako bi bili kompetitivniji i istovremeno profitabilniji.
Činjenica da najbolju posjećenost i popunjenost imaju objekti više kategorije (hoteli, kampovi, kuće za odmor) nam potvrđuje da jedino ulaganje u kvalitetu i generalno podizanje razine usluge kako privatnog, tako i javnog sektora, predstavlja dobitnu formulu za uspjeh i za podizanje konkurentnosti Istre kao destinacije u cjelini s osnovnim predznakom održivog i odgovornog razvoja, zaključuju u TZ Istre.
