NOVI PODACI DZS-a: Labin ima najbrži pad broja stanovnika u Istri
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Najveći udio priznatih patenata u 2021. bio je u području općeg strojarstva (35,8 posto). Slijede područja mjeriteljstva (17,5 posto) i kemije (17,5 posto), dok je najmanji udio bio u području elektrotehnike (13,1 posto)
Najveći udio priznatih patenata u 2021. bio je u području općeg strojarstva (35,8 posto). Slijede područja mjeriteljstva (17,5 posto) i kemije (17,5 posto), dok je najmanji udio bio u području elektrotehnike (13,1 posto)
Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo prošle je godine podneseno 88 patentnih prijava, što je 41 manje nego godinu ranije, a istovremeno je u nacionalnom postupku priznato 58 patenta, devet manje nego 2020. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Domaći su prijavitelji lani podnijeli 77 patentnih prijava, što je 40 manje nego godinu prije. Pritom su većinu prijava podnijeli građani - 53, što je udio od 68,8 posto, dok je udio prijava domaćih pravnih osoba 31,2 posto.
Strani prijavitelji lani su podnijeli 11 patentnih prijava, što je jedna manje nego u godini ranije. I kod stranih prijava prevladavaju fizičke osobe, koje su podnijele osam patentnih prijava, što je udio od 72,7 posto, dok se na strane pravne osobe odnosi 27,3 posto prijava.
Prema tehničkom području, najveći udio priznatih patenata u 2021. bio je u području općeg strojarstva (35,8 posto). Slijede područja mjeriteljstva (17,5 posto) i kemije (17,5 posto), dok je najmanji udio bio u području elektrotehnike (13,1 posto), stoji u izvješću DZS-a.
Prema klasifikacijskoj oznaci MKP-a (Međunarodna klasifikacija patenata), najveći udio priznatih patenata u 2021. bio je u području svakodnevne životne potrepštine (25,9 posto), a najmanji u području kemija; metalurgija (3,4 posto), dok u području tekstil; papir nije bilo priznatih patenata.
Rast broja važećih patenata
Statistika važećih patenata pokazuje nastavak trenda rasta njihova broja. Tako je u 2017. ukupan broj važećih patenata u Hrvatskoj, u što su uključeni i europski patenti potvrđeni u RH, iznosio 8.201., u 2018. je bio 9.260, u 2019. ih je bilo 10.365, a u 2020. godini 11.335.
U 2021. godini je ukupan broj važećih patenata u Hrvatskoj, u što su uključeni i europski patenti potvrđeni u RH, bio 12.183, što je 848 više nego godinu ranije.
Patent je, pojašnjavaju statističari, isključivo pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekoga tehničkog problema. Patent se priznaje za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu, a vlasniku osigurava isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićena patentom, tijekom ograničenog razdoblja koje ne može trajati dulje od 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta. Protekom tog vremena patent postaje javno dobro, svakomu dostupno na upotrebu.
Statistika patenata donosi informaciju o uspješnosti istraživanja, razvoja i inovacijske aktivnosti u odabranim područjima tehnologije, a broj patenata jedna je od mjera inventivne aktivnosti zemlje koja također pokazuje kapacitet iskorištavanja znanja i pretvaranja znanja u potencijalne gospodarske koristi, napominju iz DZS-a.
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Dijete je, sedam dana po učinjenoj tonzilektomiji na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i šest dana po otpustu iz bolnice, kolima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije - ispostava Zaprešić, u ranim jutarnjim satima dovezeno bez znakova vitalnih funkcija
Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.