Pula je uvijek bila auto-destinacija. Logično, blizu je središnjoj Europi, a ekstremno blizu Italiji, Austriji i Sloveniji koja su joj nakon Njemačke tri glavna tržišta, sa 1,8 od ukupno 5,0 milijuna putnika i 9,1 milijuna od 30,1 milijuna noćenja. Iz Venecije do Pule ima samo 285 km, iz Milana 540 km, iz Firence 541 km, iz Beča 588 km, iz Innsbrucka 472 km, a iz Ljubljane samo 205 km. Čak i iz Minhena ima samo 606 km, iz Frankfurta 994 km, iz Zuricha 812, iz Praga 860 km, a iz Budimpešte 610 km. Stoga nikako ne treba čuditi da većina putnika u Istru dolazi automobilima. Od 5,0 milijuna turista kroz Zračnu luku Pula prođe njih tek 424.000 dakle tek 8,5%, stoji u članku analitičara Alena Šćurića, objavljenom ovih dana na uglednom hrvatskom portalu posvećenom zrakoplovstvu Zamaaero.
No, ipak se treba pitati koji je razlog da je Pula 2019. godine imala bitno više avio putnika nego danas, jer je tada imala 777.568 putnika ili 82,9% više, navodi Šćurić. Ovo je tek neznatno manje nego je imao Zadar koji je te 2019. imao 801.347 putnika. No, Zadar je 2023. imao 1.230.835 putnika, dakle skoro tri puta više od Pule. Zadar je dalje od Pule tek 328 km ili samo 4:30 sati puta više. Jasno Pula je nešto više auto destinacija, ali razlika tu nije toliko značajna da bi opravdala toliko više putnika. Konačno, 2019. ove dvije zračne luke su imale jednak broj putnika. Što se to onda desilo u Covidu-19.
Stoji, u Covidu-19 ljudi su se navikli putovati automobilima, to je još uvijek djelomično ostalo i dalje. No, i to ne opravdava toliki pad. Pula bi 2023. godine morala biti blizu brojkama iz 2019. A nije. Glavni razlog tolikog pada broja putnika je izostanak letova iz Rusije. Pula je, za razliku od ostalih hrvatskih tržišta, imala velik broj ruskih turista. Rusi u Istri imaju prilično nekretnina u vlasništvu, oni su voljeli dolaziti u Istru. Sjetimo se da su u Istru često kada slijetali i širokotrupci iz Rusije, pa i Boeing 747. I OK to je velik hendikep. No, sjetimo se kako je Radmilo Svemir, tadašnji CEO ZL Pule, uspio anulirati hendikep ulaska Hrvatske u Europsku Uniju kada su se uvele vize za ruske građane. I tada je broj putnika iz Rusije vrlo značajno opao, ali Radmilo Svemir je prevenirao pad broja putnika značajnijim brojem letova prema zapadnoj i sjevernoj Europi, te je Pula 2014. imala i više putnika nego te 2013. kada su se uvele vize. Zašto management to nije napravio i sada?
Stoga Pula mora zasukati rukave i poraditi na tržištima koja sigurno neće dolaziti u Istru automobilima. To je u prvom redu Irska, Velika Britanija, Island, Nizozemska, Belgija, sjeverna i zapadna Francuska, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Španjolska, Litva, Lativija, Estonija, Rumunjska, Turska i Izrael. Većina putnika iz Sjeverne Njemačke, Poljske i iz Luksemburga bi dolazila avionom. Sa ovih tržišta broj letova je skroman i potpuno nedostatan. Zašto? Zašto Pula nema ni jedan jedini let za Dublin, Edinburgh, Newcastle, Helsinki, Gothenburg, Hamburg, Madrid, Varšavu, Rigu, Tallinn, Vilnius, Bukurešt, Istanbul i Tel Aviv? Pula danas ima tek 3 leta za Amsterdam, 2 za Birmingham, 3 za Bristol, 3 za Charleroi, 6 za Copenhagen, 2 za Glasgow, 13 za London, 2 za Manchester, 3 za Oslo, 6 za Rotterdam i 2 za Stockholm. Ukupno tek 45 letova tjedno. Ovo tržište svakako ima potencijala za preko 100 letova tjedno. A da se taj potencijal iskoristi, Istra bi imala brojke preko 2019. godine, zaključuje Šćurić u analizi na Zamaaero.
