NOVI PODACI DZS-a: Labin ima najbrži pad broja stanovnika u Istri
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Dražen Jelenić je s dužnosti glavnog državnog odvjetnika odstupio u veljači 2020. kada je otkriveno da je član masonske lože, a njegova nasljednica Zlata Hrvoj Šipek protiv njega je naknadno pokrenula stegovni postupak
Dražen Jelenić je s dužnosti glavnog državnog odvjetnika odstupio u veljači 2020. kada je otkriveno da je član masonske lože, a njegova nasljednica Zlata Hrvoj Šipek protiv njega je naknadno pokrenula stegovni postupak
Vrhovni sud u utorak je prihvatio žalbu bivšeg čelnika Državnog odvjetništva Dražena Jelenića i ukinuo odluku kojom je u prosincu razriješen državnoodvjetničke dužnosti zbog članstva u masonskoj loži.
Jelenić je s dužnosti glavnog državnog odvjetnika odstupio u veljači 2020. kada je otkriveno da je član masonske lože, a njegova nasljednica Zlata Hrvoj Šipek protiv njega je naknadno pokrenula stegovni postupak.
Teretila ga je da je tajno bio član masonske udruge od ožujka 2018. ali i nakon što je stupio na čelo DORH-a te da je u listopadu 2018. stupio u članstvo druge takve udruge i nastavio biti član i nakon što je razriješen dužnosti glavnog državnog odvjetnika.
Time je doveo u pitanje svoju, ali i samostalnost i neovisnost cjelokupne državnoodvjetničke organizacije, tvrdi Hrvoj Šipek. Državnoodvjetničko vijeće (DOV) Jelenića je dužnosti zamjenika glavne državne odvjetnice razriješilo u prosincu, a on se žalio.
Odluka bez pravilnog obrazloženja
Vrhovni sud u utorak je izvijestio kako smatra da odluka DOV-a ne sadrži pravilno obrazloženje pa je nije moguće ispitati. „Stegovna odgovornost zamjenika glavne državne odvjetnice je povezana s članstvom u konkretnim udrugama, a ne odgovor na načelno pitanje dopuštenosti pripadnosti članstvu takvih i sličnih udruga”, zaključio je Vrhovni sud.
Dodaju da obrazloženje odluke DOV-a sadrži samo razloge za ocjenu nespojivosti članstva u prvoj udruzi. „U odnosu na drugu udrugu, u odluci se ne navodi ni njezin naziv. To upućuje na to da u postupku uopće nije razjašnjeno o kojoj i o kakvoj udruzi je riječ".
"U obrazloženju odluke su potpuno izostali razlozi o tome zašto je članstvo i u toj drugoj udruzi nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti. Te je razloge nužno navesti”, smatra Vrhovni sud. Navode i da okolnosti na kojima je DOV utemeljilo svoj zaključak ne predstavljaju krug indicija.
Slijedi novi postupak pred DOV-om
„Zaključak da se zamjenik glavne državne odvjetnice u listopadu 2018. učlanio u drugu udrugu je, za sada, bez valjane pravne osnove. Zbog toga je žalbu trebalo prihvatiti i odluku ukinuti te predmet vratiti na ponovni postupak”, priopćio je sud.
Smatraju da je u ponovljenom postupku potrebno utvrditi je li Jelenić u listopadu 2018. doista postao član i druge udruge. „Ovo utvrđenje mora biti s takvim stupnjem izvjesnosti koji ne ostavlja ni najmanje dvojbe za suprotan zaključak. Potom treba izložiti i razloge zašto DOV ocjenjuje da bi članstvo u drugoj neimenovanoj udruzi također bilo nespojivo s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti”.
U novom stegovnom postupku DOV po naputku Vrhovnog suda treba donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će pravilno i potpuno obrazložiti i pritom otkloniti uočene nedostatke.
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Dijete je, sedam dana po učinjenoj tonzilektomiji na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i šest dana po otpustu iz bolnice, kolima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije - ispostava Zaprešić, u ranim jutarnjim satima dovezeno bez znakova vitalnih funkcija
Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.