Koliko Hrvata gugla "Kako dati otkaz"? Radimo to i u Njemačkoj!

Nakon pandemije koronavirusa, poslovni svijet zahvatio je val otkaza, a taj trend zove se "Veliki Otkaz" (na engleskom Great resignation). Koliko Hrvata želi dati otkaz istražila je Barbara Slade Jagodić.

Pogledom na SEO alate koji nam otkrivaju što i u kolikoj mjeri ljudi pretražuju online, dobili smo zanimljive informacije o zaposlenicima, ali i poslodavcima u Hrvatskoj.

Svakog mjeseca oko 500 ljudi pretražuje Google u potrazi za pitanjima kao što su:

• kako dati otkaz (390 pretraga) 
• kako dati izvanredni otkaz (140 pretraga)
• kako dati otkaz bez otkaznog roka (140 pretraga)
• kako dati otkaz primjer (110 pretraga)
• kako dati otkaz i dobiti otpremninu (20 pretraga)
• kako dati otkaz mailom (20 pretraga)
• kako dati otkaz na poslu (20 pretraga)
• kako dati otkaz u firmi (20 pretraga)
• kako dati momentalni otkaz (10 pretraga)

Posebno izdvajamo upit "kako dati otkaz sa stilom" kojeg mjesečno ukucava desetak ljudi.

Da nije bajno ni kad odemo u inozemstvo pokazuje zanimanje oko davanja otkaza u popularnoj Njemačkoj. Naime, tamo svakog mjeseca 50-ak ljudi traži "kako dati otkaz u Njemačkoj"

Neki ne žele sami dati otkaz, radije bi da ga dobiju. Stoga pretražuju;

•  kako dobiti otkaz (10 pretraga)​
• kako dobiti otkaz i otpremninu​ (10 pretraga)
• kako dobiti otkaz na poslu (10 pretraga)

Možda je jedan od razloga i rastuća svijest o mobbingu na poslu. Dok smo ranije nekako prihvaćali deranja, ali i nepristojne komentare, sve više zaposlenika shvaća da je pod stresom zbog ponašanja drugih na radnom mjestu.

Tako mjesečno 140 ljudi gugla "mobbing na poslu", a 30 njih "zlostavljanje na poslu".

Desetak ljudi nažalost traži i "seksualno zlostavljanje na poslu", a isto toliko "psihičko zlostavljanje na poslu". Jednak broj ljudi želi znati "kako prijaviti poslodavca".

Što poslodavci guglaju?

Njih 90-ak mjesečno ukucava "kako dati otkaz zaposleniku", dok ih desetak želi saznati "kako dati otkaz radniku", odnosno "kako dati otkaz radniku na neodređeno". 

Ilustracija Pixabay

Poslodavce muči i problem "radnik ne želi odraditi otkazni rok", i to čak 320 puta mjesečno u prosjeku tijeku godine. Na vizualu možete vidjeti i koliko ljudi u našim susjednim zemljama traži to isto.

Njih desetak svakog mjeseca traži i "kako biti dobar šef" te "kako motivirati zaposlenike" jer očito shvaćaju da je era naređivanja iza nas i da su sada zaposlenici u prednosti, jer mogu birati što će raditi i gdje.

Hrvatima su se otvorila nova tržišta rada ulaskom u Europsku Uniju, koronavirus je dodatno otvorio oči radnicima o balansiranju privatnog i poslovnog života, a mlađi naraštaji nisu kao starije generacije posvećene jednom poslodavcu.