Možda je jedan od razloga i rastuća svijest o mobbingu na poslu. Dok smo ranije nekako prihvaćali deranja, ali i nepristojne komentare, sve više zaposlenika shvaća da je pod stresom zbog ponašanja drugih na radnom mjestu. Tako mjesečno 140 ljudi gugla "mobbing na poslu", a 30 njih "zlostavljanje na poslu"
Možda je jedan od razloga i rastuća svijest o mobbingu na poslu. Dok smo ranije nekako prihvaćali deranja, ali i nepristojne komentare, sve više zaposlenika shvaća da je pod stresom zbog ponašanja drugih na radnom mjestu. Tako mjesečno 140 ljudi gugla "mobbing na poslu", a 30 njih "zlostavljanje na poslu"
Nakon pandemije koronavirusa, poslovni svijet zahvatio je val otkaza, a taj trend zove se "Veliki Otkaz" (na engleskom Great resignation). Koliko Hrvata želi dati otkaz istražila je Barbara Slade Jagodić.
Pogledom na SEO alate koji nam otkrivaju što i u kolikoj mjeri ljudi pretražuju online, dobili smo zanimljive informacije o zaposlenicima, ali i poslodavcima u Hrvatskoj.
Svakog mjeseca oko 500 ljudi pretražuje Google u potrazi za pitanjima kao što su:
Posebno izdvajamo upit "kako dati otkaz sa stilom" kojeg mjesečno ukucava desetak ljudi.
Da nije bajno ni kad odemo u inozemstvo pokazuje zanimanje oko davanja otkaza u popularnoj Njemačkoj. Naime, tamo svakog mjeseca 50-ak ljudi traži "kako dati otkaz u Njemačkoj"
Neki ne žele sami dati otkaz, radije bi da ga dobiju. Stoga pretražuju;
Možda je jedan od razloga i rastuća svijest o mobbingu na poslu. Dok smo ranije nekako prihvaćali deranja, ali i nepristojne komentare, sve više zaposlenika shvaća da je pod stresom zbog ponašanja drugih na radnom mjestu.
Tako mjesečno 140 ljudi gugla "mobbing na poslu", a 30 njih "zlostavljanje na poslu".
Desetak ljudi nažalost traži i "seksualno zlostavljanje na poslu", a isto toliko "psihičko zlostavljanje na poslu". Jednak broj ljudi želi znati "kako prijaviti poslodavca".
Njih 90-ak mjesečno ukucava "kako dati otkaz zaposleniku", dok ih desetak želi saznati "kako dati otkaz radniku", odnosno "kako dati otkaz radniku na neodređeno".
Poslodavce muči i problem "radnik ne želi odraditi otkazni rok", i to čak 320 puta mjesečno u prosjeku tijeku godine. Na vizualu možete vidjeti i koliko ljudi u našim susjednim zemljama traži to isto.
Njih desetak svakog mjeseca traži i "kako biti dobar šef" te "kako motivirati zaposlenike" jer očito shvaćaju da je era naređivanja iza nas i da su sada zaposlenici u prednosti, jer mogu birati što će raditi i gdje.
Hrvatima su se otvorila nova tržišta rada ulaskom u Europsku Uniju, koronavirus je dodatno otvorio oči radnicima o balansiranju privatnog i poslovnog života, a mlađi naraštaji nisu kao starije generacije posvećene jednom poslodavcu.
Lokomotiva nije ni jednom na pravi način zaprijetila suparniku. I onda je posve nenadano u 73. minuti Lokomotiva izjednačila. S 18 metara je žestoko potegnuo Goričan i neobranjivo pod gredu pogodio za konačnih 1-1
Radnja, inspirirana nekim stvarnim događajima iz naše neposredne prošlosti, prati ekologinju Dunju koja se godinama bori protiv eksploatacije nafte u Hrvatskoj
Treći naslov Jadranu je donio Jerko Marcelić Kragić dalekometnim projektilom tri sekunde prije kraja. Bila je to uzbudljiva utakmica, puna preokreta, a Mladost je u igri držao vratar Ivan Marcelić, koji je upisao pet obrana u samoj završnici, skinuo je peterac Kragiću, a uspio je 53 sekunde prije kraja postići i gol za 10-10, iznenadivši vratara Jadrana Marka Bijača
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
