Jedan od najcitiranijih znanstvenika na svijetu, profesor FET-a i rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, profesor Marinko Škare poručio je da „umjetna inteligencija iz korijena mijenja ekonomsku znanost“, da nema granica te da ista u ekonomskoj znanosti predstavlja veliku snagu ali i prijetnju
Jedan od najcitiranijih znanstvenika na svijetu, profesor FET-a i rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, profesor Marinko Škare poručio je da „umjetna inteligencija iz korijena mijenja ekonomsku znanost“, da nema granica te da ista u ekonomskoj znanosti predstavlja veliku snagu ali i prijetnju
Jučer je na Fakultetu ekonomije i turizma „ Dr. Mijo Mirković“ (FET) Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održan prvi Dan znanosti FET-a. U prepunoj dvorani fakulteta, bogati program pratila je mnogobrojna publika u kojoj je najviše bilo učenika srednjih škola i njihovih učitelja iz svih dijelova Istre.
Cilj Dana znanosti bio je popularizacija ekonomske znanosti odnosno upoznati javnost sa znanstvenim radom fakulteta, prvenstveno u polju ekonomije i kulture i turizma, te potaknuti interes za obrazovanjem i znanošću jer bez znanosti – nema niti napretka!
Program je započeo uvodnim riječima prorektora za umjetnu inteligenciju, digitalizaciju i poduzetništvo Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli izv. prof. dr. sc. Valtera Boljunčića koji je pozdravio prisutne u ime rektorata sveučilišta te je poručio da je jedino zajedničkim radom i sinergijom cjelokupne znanosti moguće postići toliko željeni napredak.
Zatim je okupljene pozdravila dekanica FET-a izv. prof. dr. sc. Ksenija Černe koja je poručila da je znanost na fakultetima jednako važna kao i nastava te je pozvala sve prisutne za većim uključivanjem u znanost.
U ime organizatora Dana znanosti obratio se prodekan za znanstveno-istraživački rad FET-a prof. dr. sc. Manuel Benazić koji je poručio da probudimo znanstvenike u sebi te da je dovoljan samo jedan „klik“ da se ideja pretvori u stvarnost!
Program se nastavio predavanjem o utjecaju umjetne inteligencije na ekonomsku znanost, a isto je održala upravo umjetna inteligencija! Umjetna inteligencija je u svojem obraćanju poručila prisutnima da njezin dolazak predstavlja jednu od najvećih prekretnica u povijesti ekonomske znanosti te da sa sobom donosi ogroman potencijal za transformaciju načina na koji razumijemo, analiziramo i primjenjujemo ekonomske koncepte i donosimo odluke.
Nakon toga uslijedilo je izrazito zanimljivo predavanje jednog od najcitiranijih znanstvenika na svijetu, profesora FET-a i rektora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli - profesora Marinka Škare. Profesor Škare je u svom izlaganju poručio da „umjetna inteligencija iz korijena mijenja ekonomsku znanost“, da nema granica te da ista u ekonomskoj znanosti predstavlja veliku snagu ali i prijetnju. Istaknuo je da je najveća prednost umjetne inteligencije ušteda vremena koju nam omogućava, a koje potom možemo iskoristiti za veću produktivnost u znanosti.
Program se nastavio okruglim stolom na temu „Ekonomska znanost: jučer, danas, sutra“ u kojem su s FET-a sudjelovali profesori prof. dr. sc. Ines Kersan-Škabić, izv. prof. dr. sc. Saša Stjepanović, izv. prof. dr. sc. Erik Ružić, predstavnica asistenata Sara Maga, mag. oec, predstavnica doktoranda Helga Može, dipl. oec. te predstavnica iz redova poslovnih partnera Ivana Glavaš, univ. bacc. oec. i mag. iur. iz Infobipa dok su voditelji okruglog stola bili prodekani izv. prof. dr. sc. Danijela Rabar i prof. dr. sc. Manuel Benazić. U okviru okruglog stola raspravljalo se o potrebi ekonomske znanosti i znanosti općenito, ulozi kritičkog razmišljanja posebice među mladima, financiranju znanosti, potrebi većeg povezivanja znanosti i prakse, ulozi žena u znanosti itd. U raspravu su se s velikim žarom uključila i publika, prije svega učenici koji su pokazali da kritičko razmišljanje itekako postoji kod mladih ljudi za što su bili nagrađeni velikim pljeskom.
Nakon okruglog stola uslijedilo je predstavljanje raznovrsnih aktivnosti koje se odvijaju na FET-u i sveučilištu poput studijskih programa, Ureda za istraživanje, umjetnost i znanstveni razvoj sveučilišta, znanstvenih centara, izdavačke djelatnosti, znanstvenih časopisa, zbornika radova profesora i studenata, mogućnosti projektne suradnje, međunarodne znanstvene konferencije i knjižnice putem kojih se javnost upoznala sa znanstvenom djelatnošću FET-a i potpornim službama.
U okviru Dana znanosti FET je dodijelio i nagrade pa je tako nagradu za izvrsnost u znanstveno-istraživačkom radu u 2023. godini dobio profesor FET-a prof. dr. sc. Marinko Škare, a nagradu za najbolji rad objavljen u Zborniku studentskih radova u 2023. godini pod nazivom „Jednostavna linearna regresija u R-u: Prosječno trajanje školovanja i bruto nacionalni dohodak po stanovniku“ dobile su doc. dr. sc. Katarina Kostelić i studentica FET-a Asiyah Noemi Koso, univ. bacc. oec. Svi dobitnici nagrada svojim su predanim radom i posvećenosti znanosti pokazali da je ulaganje u znanost jedno od naj vrijednih ulaganja.
Cijelo vrijeme tijekom trajanja događaja, zainteresirana javnost mogla je dobiti informacije o znanstvenoj aktivnosti djelatnika FET-a i sveučilišta na informacijskim punktovima postavljenim u holu fakulteta, a upriličene su i izložbe znanstvenih aktivnosti nastavnika, asistenata, doktoranda i studenata FET-a te radova profesora emeritusa dr. sc. Soumitre Sharme.
U okviru Dana znanosti upućen je i poziv za sudjelovanjem i praćenjem međunarodne znanstvene konferencije „New Frontiers in Economics and Tourism – FET2024“ koja će se održati na FET-u od 10. do 11. listopada 2024. godine te poziv za praćenje aktivnosti u okviru Festivala znanosti 2024. koji se na FET-u održava od 22. do 27. travnja 2024. godine. Program konferencije i Festivala znanosti 2024. moguće je pronaći na internet stranicama FET-a.
Tim se povodom pozivaju zainteresirani učenici osmih razreda osnovnih škola i njihovi roditelji/skrbnici da prema svojem interesu posjete srednje škole i u neposrednom kontaktu upoznaju ambijent škole i saznaju sve što ih zanima
Dolaskom do raskrižja Ulice Kačića Miošića s Marulićevom ulicom, vozačica je započela skretati u lijevo bez da je prethodno propustila vozila koja su se kretala cestom s prednošću prolaska
Pula mi je život, izgovorio je danas Radovan Kirin, ovogodišnji dobitnik Povelje počasnog građanina, zaradivši time gromoglasni pljesak. Život sam dao Istri. Mogao sam živjeti u Beogradu, Zagrebu, Celju, Njemačkoj, ali sam se vječito vraćao kući, dodao je. Uz Kirina, najviša priznanja dodijeljena su danas i Školi za odgoj i obrazovanje, arhitektu Josipu Brezcu te znanstvenici Rozaliji Javoran, a nekolicini sugrađana dodijeljena su i posebna priznanja gradonačelnika
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
