(VIDEO) REVOLUCIONARNI SUSTAV SENDD POMAGAT ĆE MILIJUNIMA BEBA DILJEM SVIJETA Domaći stručnjaci mijenjaju povijest dijagnostike neuropedijatrije

Zagrebačka TIS Grupa i, također zagrebačka Poliklinika za dječje bolesti Sabol, zajednički su krenule primjenjivati umjetnu inteligenciju kod malih beba, dojenčadi od dva do tri mjeseca života.

Radi se o takozvanom digitalnom sustavu SENDD (System for Early Neurological Deviation Detection) za rano otkrivanje potencijalnih neurorazvojnih odstupanja.

Sustav se temelji na tehnologiji umjetne inteligencije, točnije računalnom vidu za prepoznavanje dječjih poza te istreniranim neuronskim mrežama za zaključivanje kvalitete pokreta. Sam postupak počiva na medicinski dokazanoj metodi procjene kvalitete spontanih pokreta, prema nizozemskoj neuropedijatrici Mijni Hadders-Algra.

Što nam sve može „reći“ vrpoljenje beba

- Djeca se ne vrpolje jednako s mjesec, dva ili pet mjeseci. To nama „na oko“ može izgledati slično, ali nakon što pogledate stotine i stotine mahanja beba rukama i nogama, vidjet ćete da vrpoljenje zaista izgleda drugačije kod bebe od dva i pol tjedna, u odnosu na bebu koja ima, primjerice, dva i pol mjeseca. Ako mi neuronsku mrežu istreniramo, odnosno naučimo dovoljno dobro prepoznati vrpoljenje od dva i pol mjeseca, onda dijete od mjesec dana ne možete staviti u taj sustav jer će raditi greške. Za dob od dva i tri mjeseca odlučili smo se jer je prognostički gledano to najbolje preventivno vrijeme. Valja istaknuti da govorimo o korigiranoj, a ne kronološkoj dobi bebe. Dakle, ako je dijete rođeno dva mjeseca ranije, onda vrijeme snimanja računamo tek kad dođe do punog termina, odnosno od očekivanog datuma poroda, pojašnjava nam specijalist neuropedijatrije Poliklinike Sabol, doktor Goran Krakar koji se istraživanjem vrpoljenja dojenčadi bavi čitavo desetljeće. 

Ovaj je sustav već dostupan u cijelome svijetu putem web aplikacije. Što se pak mobilne aplikacije tiče, nju je moguće koristiti u zemljama Europske unije, Velikoj Britaniji, SAD-u, Kanadi te zemljama Balkana. 

Važno je snimati u optimalnim uvjetima 

- Ako se bebu snima u optimalnim uvjetima, to se može činiti i kod kuće. Ukoliko dobijemo snimku djeteta koje je nervozno, plače ili vrišti – sve će nam se činiti abnormalnim. Dakle, treba nam dijete u aktivnom, budnom stanju; ono ne smije plakati, biti gladno niti imati dudu u ustima, te mora ležati na ravnoj podlozi. Vrlo je važno da u okolini nema zvučnih podražaja i da se odvijaju doslovce spontani pokreti. Da se razumijemo, to nije nova metoda. Ona je stara tridesetak godina. Samo što se to dosad obavljalo uglavnom institucionalno, ali „usko grlo“ je bilo upravo to kako doći do optimalnih snimki. Njih je, uz današnje mobitele, zasigurno puno lakše postići kod kuće. Zasad idemo na varijantu prikupljanja tri ili četiri snimke od jednog djeteta. Prvo, zato što jedna možda neće biti optimalna, a drugo - jer ako uočimo abnormalne pokrete – ne želimo donositi zaključke na osnovu jedne snimke, veli nam pak specijalist neuropedijatrije Poliklinike Sabol, Goran Kuzmac. 

Značaj metode probira

- Na nama je kako iz te velike skupine djece što ranije probrati one koji već u prvim mjesecima pokazuju određena odstupanja, a koja pak sugeriraju da će se kasnije dogoditi nešto nepoželjno. Najčešće se radi o cerebralnoj paralizi; blažoj ili težoj. A možemo otkriti i to da će netko biti tek malo nespretniji. U svakom slučaju, metode rane intervencije ovdje su nam jako bitne u nastojanju da ishod bude bolji, pojašnjava doktor Krakar. 

Umjetna inteligencija u službi medicine

TIS Grupa i Poliklinika Sabol prethodno su surađivale na jednom manjem projektu još 2018. godine. Međutim, godinu kasnije odlučuju se zajedničkim snagama započeti rad na ovoj inovaciji. Specijalist neuropedijatrije Goran Krakar predložio je upravo temu vrpoljenja u malih beba, a TIS Grupa tako postaje jedina tvrtka u Hrvatskoj koja primjenjuje umjetnu inteligenciju kod ovako malih beba. 

- U to vrijeme izašao je i EU natječaj iz Fonda za regionalni razvoj, a koji se odnosio na inovacije, istraživanja i razvoj, što je bio dobar temelj za nastavak prethodne suradnje. Projektnu dokumentaciju napisali smo i predali odmah 2019., da bismo na ljeto 2020. godine dobili i Odluku o sufinanciranju te tada krećemo s projektom. Tehnički dio bio je na nama; korištenje mobitela, snimanje kamerama te upotrebljavanje umjetne inteligencije koja je idealna za ovakve stvari, kazao nam je Tomislav Strgar, voditelj Odjela umjetne inteligencije TIS Grupe.

- Faza istraživanja trajala je godinu i pol dana, a potom je započela faza razvoja koja još uvijek traje. Tijekom faze istraživanja namjerno nismo previše išli u javnost jer smo željeli vidjeti hoće li nam sve uspjeti kako smo si zamislili. Sad možemo primati sve više i više snimki, kako bismo nastavili što bolje trenirati umjetnu inteligenciju. Dakle, uz snimke zdrave djece, trebaju nam i snimke djece koja imaju teže ili blaže probleme. Moramo dobiti vrlo raznolik uzorak da bi umjetna inteligencija bila u stanju prepoznati abnormalnosti. Imamo i taj kratak period. Naime, optimalno je da se šalju snimke dječjeg vrpoljenja između drugog i trećeg mjeseca života, naglašava nam specijalist neuropedijatrije, doktor Kuzmac. 

Upute za roditelje

- Dva tjedna nakon što doktori napišu nalaz, roditelji putem aplikacije dobivaju notifikaciju. U njoj stoje preporuke što činiti, jesu li potrebne dodatne pretrage, vježbe ili nešto treće. Umjetna inteligencija pristigle snimke nastavlja koristiti za poboljšanje preciznosti, a trenutno ona iznosi 83 posto. To znači da će, ako dobije deset snimki, za njih osam procijeniti isto što i doktori, veli nam Tomislav Strgar iz TIS Grupe. 

Postupak besplatan do kolovoza ove godine

Da bi se sustav mogao „naučiti“ što bolje funkcionirati, on mora dobivati stvarne podatke, klasificirane od strane liječnika. Stoga je otvoren još prije dvije godine kada građane ovi stručnjaci počinju pozivati da im šalju snimke, a za uzvrat im nude besplatne liječničke nalaze. Taj se princip primjenjuje sve vrijeme i tako će biti još gotovo pola godine. 

- Na taj način podižemo svjesnost o važnosti pregleda neurorazvojnih odstupanja, a umjetna inteligencija istovremeno dobiva podatke kojima je učimo i treniramo za dolaženje do istih zaključaka do kojih dolaze i doktori. Sad imamo i mobilnu i web aplikaciju, klinički dio je spreman, a sustav umjetne inteligencije zahtjeva što više stvarnih video snimki vrpoljenja djece u periodu između drugog i trećeg mjeseca života, veli zaključno Strgar. 

Zasad nepoznata buduća cijena pregleda

Koliko će ovakav pregled stajati od kolovoza nadalje, liječnicima zasad nije poznato. Ukupna vrijednost projekta iznosi 10 milijuna i 200 tisuća kuna, a od toga na bespovratna europska sredstva otpada 6 milijuna i 700 tisuća kuna. Razlika je zajednička investicija TIS Grupe i Poliklinike Sabol.