Energetska obnova i kapitalni projekti na pulski način

Kapitalni projekt energetske obnove DC Rojc vrijedan 4.212.354,39 eura (3.383.996,60 € iz NPOO-a) pretvara se u ogledni primjer lošeg upravljanja: ad-hoc najave, mjerenje prozora prekinuto bez obrazloženja, te skela koja je privremeno blokirala manifestacije i jedini pristup osobama s invaliditetom. Uz višegodišnje nepostojanje ažuriranih ugovora s udrugama i neodržavane zajedničke prostore, Grad Pula – iako nositelj projekta – prebacuje komunikaciju na komunalno poduzeće, produbljujući nepovjerenje korisnika. Rojc nije “problem”, nego resurs koji traži plan, protokol i partnerstvo, piše Mirjana Radulović za Radio Rojc

DC Rojc kao ogledalo upravljačkih kapaciteta Grada Pule

Gradonačelnik Pule Peđa Grbin nedavno je, obilazeći Rojc, izjavio kako za ustanovom DC Rojc ne postoji potreba jer ne postoji niti jedan problem vezan uz DC Rojc koji Grad Pula ne može riješiti. Upravo je današnji dan ponudio neugodan kontrapunkt toj samouvjerenosti: niz konkretnih, operativnih i komunikacijskih propusta pokazuje da Grad – barem zasad – nema kapacitete koji bi takvu izjavu učinili uvjerljivom.

Kapitalni projekt bez kapitalnog upravljanja

Energetska obnova zgrade vrijedna 4.212.354,39 €, od čega je 3.383.996,60 € bespovratno iz NPOO-a, formalno je dobra vijest. No kapitalni projekt ne podrazumijeva samo skele, prozore i račune: to je logistika, planiranje, transparentnost i poštovanje korisnika prostora. Kada u zgradi s preko 1600 prozora izvođač radova i Grad Pula najave mjerenje prozora uz zahtjev da udruge dežuraju od 8 do 16 sati ili ostave ključeve, uz upozorenje da će im u protivnom „prostor biti provaljen” – legitimno je pitati: kako je uopće izrađen troškovnik i projektna dokumentacija? Koliko je prozora, kojih dimenzija i tipova, planirano za zamjenu? Tko je i kada radio popis kompletnog inventara?

Dodatni apsurd: jutros oko 10 sati izvođač usput javlja dijelu udruga da se mjerenje zaustavlja – bez obrazloženja i bez ikakve službene obavijesti iz Grada. U međuvremenu, prema navodima dijela korisnika, jučer se u pojedine prostore nasilno ulazilo, navodno kako bi se omogućio današnji pristup prozorima – iako su se udruge obavezale dežurati upravo danas. To nije “mala nelagoda”; to je ozbiljan sigurnosni i reputacijski rizik.

foto Radio Rojc

Skela kao simbol – blokada događanja i pristupačnosti

Skela koja je postavljena u dvorištu Rojca zakomplicirala je održavanje već odobrenih manifestacija, pa se sve naknadno moralo prilagođavati. Još problematičnije, skela je zatvorila jedini prolaz osobama s invaliditetom u prizemlje sjevernog krila – bez prethodnog upozorenja i alternativnog rješenja. Ako postoje prioriteti koji ne smiju trpjeti u kapitalnim radovima, to su sigurnost, pristupačnost i kontinuitet programskih aktivnosti. Ovdje su sva tri bila narušena.

Komunikacijski vakuum

Prije objave ovog teksta zatražili smo od gradonačelnika Pule, Peđe Grbina, izjavu vezanu uz današnju situaciju u Rojcu. Dobili smo odgovor da pojašnjenje potražimo u gradskom poduzeću Pula usluge i upravljanje.

Savez udruga Rojca zagovara transparentnu, dvosmjernu komunikaciju. Umjesto dogovora – kaos: ad-hoc obavijesti (ili nikakve), usmena “priopćenja na hodniku”, prebacivanje odgovornosti s Grada na gradsko poduzeće Pula usluge i upravljanje – iako je Grad Pula nositelj projekta. Ovakav pristup potkopava povjerenje, povećava troškove i generira konflikt tamo gdje bi trebala stajati suradnja.

Rojc nije „problem” – nego partner i resurs

Rojc je specifičan ekosustav: stotine korisnika, raznoliki programi, živa scena koja nadilazi gradske granice. Upravljati Rojcem znači upravljati zajednicom, ne samo kvadraturama. Ugovori s udrugama koji nisu ažurirani 5 i više godina, neodržavani zajednički prostori i improvizacija u kapitalnim zahvatima ne govore o „neproblematičnoj” zgradi, nego o sistemskoj nebrizi. Ako Grad doista može riješiti sve probleme, onda neka ih počne i rješavati.

Što je trebalo – i što još uvijek može – biti učinjeno

Da je projekt vođen profesionalno, vidjeli bismo barem ovih 10 elemenata:

1. Potpuna inventarizacija (prozori, vrata, instalacije) i objava sažetka prije radova.
2. Jasna projektna dokumentacija i troškovnik koji ne ovise o “mjerenju u hodu”.
3. Plan faziranja radova s kalendarom aktivnosti i “lockdown” terminima, javno dostupan.
4. Minimalno 72 sata prethodne obavijesti za svaki ulazak u prostore, s imenima odgovornih osoba.
5. Protokol pristupa prostorijama: bez otvaranja bez predstavnika udruge ili službenog zapisnika.
6. Jedinstvena kontakt-točka (projektni voditelj) i dnevni bilten s promjenama plana.
7. Rezervni koridori za pristupačnost i privremene rampe – rješenja prije postave skele.
8. Koordinacija s programima: faziranje radova koje poštuje već odobrene manifestacije.
9. Osiguranje i odgovornost: jasno tko odgovara za štetu i zastoje, uz proceduru prijave.
10. Ugovorni odnosi s udrugama: ažurirani, potpisani, transparentni – temelj svakog daljnjeg odnosa.

Ništa od ovoga nije nuklearna znanost; to su standardi upravljanja javnim projektima.

Odgovornost i poruka

Kapitalni projekti su politički kapital samo ako su operativno besprijekorni i društveno legitimni. U Rojcu su se – u kratkom roku – nizale krive odluke: od skela bez plana pristupačnosti, preko improviziranog “mjerenja prozora”, do komunikacije koja ne zadovoljava ni osnovni standard javne uprave. Prebacivanje medijskih upita na gradsko poduzeće ne mijenja činjenicu da je Grad Pula nositelj i da upravo on duguje jasne odgovore: tko je planirao, tko je potpisao, tko je nadzirao i zašto je korisnicima ostavljen izbor između dežurstva i nasilnog otvaranja prostora?

Ako Rojc ne treba ustanovu jer Grad sve može sam, onda je vrijeme da Grad pokaže da može – i zna: potpisati ugovore, obnoviti povjerenje, isporučiti projekt bez ugrožavanja programa i prava korisnika. U protivnom, današnji događaji ostaju simbol onoga što zovemo energetska obnova na pulski način: skupa, netransparentna i – iz perspektive zajednice – nepotrebno konfliktna.

Rojc će preživjeti i ovaj fijasko; naučio je preživljavati. Pitanje je hoće li Grad iz njega napokon naučiti kako voditi kapitalne projekte s kapitalnim poštovanjem prema onima koji u toj zgradi žive 365 dana u godini.