Grad je čak 3,4 milijuna eura za obnovu Rojca povukao iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, izjavivši da se "sto posto zgrade koristi za društvene djelatnosti, nula posto za gospodarske", rekla je Mirjana Radulović, dodavši: "A danas, u službenom izvješću, isti taj Rojc postaje samo zgrada sa određenim brojem poslovnih prostora. Kad se traži novac, Rojc je zajednica. Kad se ta zajednica organizira i traži pravedne odnose, Rojc je nekretnina!"
Grad je čak 3,4 milijuna eura za obnovu Rojca povukao iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, izjavivši da se "sto posto zgrade koristi za društvene djelatnosti, nula posto za gospodarske", rekla je Mirjana Radulović, dodavši: "A danas, u službenom izvješću, isti taj Rojc postaje samo zgrada sa određenim brojem poslovnih prostora. Kad se traži novac, Rojc je zajednica. Kad se ta zajednica organizira i traži pravedne odnose, Rojc je nekretnina!"
- Rojc su ljudi! Rojc je zajednica! Rojc je 25 godina stvaranog povjerenja, solidarnosti, kreativnosti, zajedničkog rada!, rekla je danas, stojeći na ulazu u zgradu nekadašnje vojarne a danas Društvenog centra Rojc - Mirjana Radulović iz Saveza udruga Rojca, obraćajući se medijima i većem broju okupljenih građana.
Dvije su točke dnevnog reda današnjeg pulskog Gradskog vijeća, naime, bile povod ovom okupljanju, koje je inicijalno najavljeno kao konferencija za medije, da bi preraslo u svojevrsnu tribinu korisnika prostora ove zgrade koji su odlučili Gradu poslati jasnu poruku da se s ovim točkama ne slažu.
U pitanju su odlukama o davanju u zakup poslovnih prostora osobama i udrugama iz oblasti kulture te onoj o dodjeli gradskih prostora na korištenje, čije bi predložene izmjene, u slučaju da ih gradski vijećnici izglasaju, u značajnoj mjeri prekrojile način sklapanja ugovora o korištenju prostora u ovoj zgradi. Među ostalim, one donose poskupljenje najma s 0,13 eura na 0,50 eura po četvornom metru i skraćuju trajanje ugovora o najmi s 10 na 5 godina.
Korisnici prostora Rojca, nakon što njihovi prijedlozi nisu uvaženi tijekom javnog savjetovanja, odlučili su tijekom skupa apelirati na same gradske vijećnike pozivajući da za prijedloge ne glasaju.
Okupljeni su iznad ulaza u zgradu DC Rojc postavili veliki transparent s natpisom "NEMOJ BITI OVCA, DRUŠTVO IZNAD NOVCA", a manjim su se transparentom "obratili" Danijelu Feriću, gradskom pročelniku zaduženom za izgradnju, komunalno gospodarstvo, promet i imovinu s "DANIJEL NISI FER(IĆ)".
- Ovo je zgrada koja nudi ovom gradu sadržaj koje nijedna druga zgrada ne nudi. I evo, našli smo se u jednoj poziciji gdje vlast grada Pule zapravo jednostavno to ne prepoznaje nego siluje neku svoju politiku s poslovnim prostorima. A zapravo keč u svemu tome je da je ovo društveni centar, da ovo nisu poslovni prostori, rekao je Marko Grbac, glazbenik i voditelj besplatne popravljačke radionice Re-Geppetto koja djeluje u Rojcu.
- Grad Pula je 2008. godine Rojc nazvao centrom gradskih udruga. 2023. glavnim reperom prepoznatljivosti kulturnog identiteta Pule, a danas nam govori da društveni centar Rojc zapravo ne postoji. Ako Rojc ne postoji, što je onda sve ovo što se ovdje događa već četvrt stoljeća? Što su sve ove udruge, umjetnici, glazbenici, sportaši, volonteri, aktivisti, radionice, koncerti, izložbe, medija i zajednice, programi za djecu, programi za osobe s invaliditetom? Što su svi ovi ljudi koji su svoje vrijeme, znanje, novac i energiju uložili u stvaranje mjesta koje pripada svima? Kako grad vidi Rojc, to je vrlo zanimljivo, ovisi od tome kome se obraća, rekla je među ostalim Mirjana Radulović, dodavši da je Grad sredstva za obnovu fasade Rojca potraživao kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, izjajviši da se "100% zgrade koristi za društvene djelatnosti, 0% za gospodarske", na temelju čega je dobio gotovo 3,4 milijuna eura.
- A danas, u službenom izvješću, isti taj Rojc postaje samo zgrada sa određenim brojem poslovnih prostora. Kad se traži novac, Rojc je zajednica. Kad se ta zajednica organizira i traži pravedne odnose, Rojc je nekretnina, rekla je Radulović.
- Uz europski novac došla je i obveza. Grad mora pet godina dokazivati da se zgrada koristi za društvenu namjernu. To razdoblje počelo je odbrojavati u kolovozu ove godine. I upravo, baš sada, grad skraćuje ugovore sa 10 na 5 godina. Novi ugovori istjecat će dakle od prilike kad i ta obaveza prema EU. Zato pitamo, što grad planira sa Rojcem 2031.?
- Ne tražimo da Rojc bude izuzet od odgovornog upravljanja javnim prostorom. Tražimo da se problemi rješavaju zajedno s ljudima koji su ovaj centar stvorili i koji ga svakodnevno održavaju živim. Tražimo transparentna i pravilna pravila, ali i priznanje vrijednosti sudjelovanja, suradnje i zajedničkog upravljanja, rekla je još Radulović.
- Ono što se danas predlaže za Rojc jest clean start, ali u negativnom smislu. Kao da sve što se ovdje gradilo i razvijalo proteklih godina može jednostavno biti izbrisano. Uložili smo toliko tisuća volonterskih sati, znanja, energije i povjerenja. Nismo samo koristili prostore, gradili smo zajednicu, razvijali smo model upravljanja i stvarali infrastrukturu koja služi cijelom gradu. Mi nismo kao ljudi iz Rojca čekali da grad sve napravi za nas. Sami smo pokretali inicijative, razvijali projekte, osiguravali smo europska sredstva i stvarali sadržaj dostupne građanima. Kroz europske projekte i vlastiti angažman uređivali smo i opremali zajedničke prostore, rekla je Irena Burba iz Zelene Istre, nabrojivši dugački niz aktivnosti i projekata pokrenutih kroz godine u Rojcu.
- Da li druge poslovne zgrade imaju takve međunarodne projekte gdje korisnici sami traže sredstva da uređuju infrastrukturu koja je korisna cijeloj zajednici? Pa navedite mi jedan takav primjer. Navedite mi takav primjer u Hrvatskoj! Nema ga, dodala je Burba.
- O nama, Rojcanima, odlučivalo se bez nas, a tako se to ne dela. Možete se pitati zašto ja sad reagiram kad su udruge osoba s invaliditetom oslobođenee naknade. Odgovor je jednostavan - Rojc nije naš ured, nego naša zajednica. Za nas vrijednost Rojca nije u kvadratima. Mi ne dolazimo u Rojc samo na radionice i programe namijenjene nama. Dolazimo u zgradu u kojoj iza jednih vrata sviraju bendovi, iza drugih se trenira, iza trećih se snima. Tu nas ljudi znaju po imenu, tu se inkluzija ne mora organizirati, ne moramo zvati one glupe humanitarne telefone. Ona se događa sama, u hodniku, u dvorištu, na koncertu, za kavom, u dnevnom boravku, a to ni jedan ured ne može zamijeniti. Takva se zajednica ne gradi nagradom po kvadratu. Gradi se godinama susjedstvom, povjerenjem i dijeljenjem prostora. Kad grad Rojc svede na određeni broj poslovnih prostora, nama ostaje ured, ali nestaje ono zbog čega smo ovdje, rekao je u svom govoru Dominik Janković, predsjednik Udruge cerebralne paralize Istarske županije.
- Ako bend iz podruma mora otići, ako naša susjedna udruga više ne može plaćati, ako se jedni pretvore u zakupce, a drugi u korisnike, ili kako se već zove na pet godina, Rojc kako poznajemo prestaje postojati. I zato nam oslobođenje od nagrade ne znači puno. Možemo ostati u svom prostoru, ali ne možemo ostati bez ovakvog Rojca. Ako drugima bude teže, bit će teže i nama, rekao je na samom kraju Janković, poručivši izravno gradskim vijećnicima: "Ako se to dogodi, dragi vijećnici, neka netko dođe i mojim članovima, objasni zašto više nema njihovih prijatelja i neka im objasni po prilagođenom programu što to znače kvadrati i kvadrature, jer to neće shvatiti! Samo će se razočarati i rastužiti. Posebnog i prilagodbenog načina da se ovo objasni nema".
Iako novi model građanima Pule donosi znatno povoljnije parkiranje, ostaje činjenica da tisuću povlaštenih sati ne znači i tisuću novih parkirališnih mjesta. Zato čitateljica poziva gradske vijećnike da prije donošenja odluke razmisle o mogućim posljedicama za stanare centra
Komentar o dodjeli gradskog prostora mimo preporuka Državnog ureda za reviziju te najavi podnošenja kaznene prijave zatražili smo i od gradonačelnika Peđe Grbina. Njegov odgovor objavit ćemo nakon što ga zaprimimo
Topla i duhovita posveta bakama i djedovima, obiteljskim korijenima i zavičaju bit će tema dvaju sutrašnjih književnih susreta, u 13 sati u Čitaonici Kluba umirovljenika te u 18 sati u Središnjoj knjižnici
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
