Najviše komunalnog otpada nastalog iz turizma proizvede se se upravo u Istarskoj županiji, gdje je udio otpada iz turizma u nastaloj količini komunalnog otpada na razini cijele županije čak 33,29 posto!
Najviše komunalnog otpada nastalog iz turizma proizvede se se upravo u Istarskoj županiji, gdje je udio otpada iz turizma u nastaloj količini komunalnog otpada na razini cijele županije čak 33,29 posto!
U Općini Funtana proizvodi se najviše komunalnog otpada po glavi stanovnika u Hrvatskoj, 2.252 kilograma, pokazuju podaci izvješća Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o komunalnom otpadu za lanjsku godinu.
Na razini cijele države, drugi najveći proizvođač komunalnog smeća po glavi stanovnika je Vir (2.120 kilograma), a u Istarskoj županiji drugo mjesto drži općina Tar-Vabriga (1.277 kilograma), ali daleko manje od Funtane.
U 2023. godini količina komunalnog otpada nastalog u turizmu iznosila je 181.977 tona. Prema izvješću, najveće količine zabilježene su upravo u Istarskoj županiji, gdje je udio otpada iz turizma u nastaloj količini komunalnog otpada na razini cijele županije čak 33,29 posto! Iduća po redu je Zadarska županija, ali taj postotak je puno, puno manji - 22,82 posto. Smeće iz turizma iz Istarske županije, također, uzima 26,88 posto sveukupnog otpada koji u Hrvatskoj nastaje iz turizma.
Prema nedavno objavljenom izvješću, u Istri stopa odvojenog sakupljanja smeća iznosi 34,04 posto, svega dva posto više nego 2022. godine, a vrh ljestvice drži Buzet, koji jedini odvaja preko 50 posto, odnosno odvaja 56,11 posto. Najgore su i dalje Bale, gdje se lani odvojilo mizernih 16,72 posto (2022. je to bilo samo šest posto). Bale, Sveti Petar u Šumi, koji selektira 18,09 posto, i Motovun, gdje je postotak 19,08, jedine su JLS u Istri koje selektiraju manje od 20 posto smeća.
Blizu 50 posto je Vižinada, gdje se odvaja 49,57 posto, potom slijede Kaštelir-Labinci (48,41 %), Labin (46,99), Višnjan (46,65), Sveti Lovreč (46,48), Pićan (46,10), Poreč (40,98).
Najveći istarski grad, Pula, odvojio je lani 37,11 posto smeća, dok je godinu ranije selektirao 33 posto. Buje su na 35,41, Vodnjan na 32,39 posto, Pazin 28,17 posto, Rovinj 26,07 te Umag 25,02 posto.
U sklopu javne usluge, najviše komunalnog otpada je sakupljeno u Puli, 24.564,06 tona, od čega je 15.447,84 tona miješanog komunalnog otpada. Slijede Poreč s 12.956,70 tona, odnosno 7.646,88 tona miješanog komunalnog otpada, Rovinj s 9.682,74 tona, od čega 7.158,93 tona ide na miješani komunalni otpad te Umag s 8.827,16 tona komunalnog otpada, odnosno 6.602,57 tona miješanog komunalnog otpada.
La squadra de balon de Pola la fa sui, giustamente, i colori del stema de Pola, che xe el verde e l'oro. E l’oro, el buta su l’ocra, no sul gialo del sol a mezogiorno. Queste due tonalità, messe insieme, le xe sai più eleganti del verde lustro e ‘l gialo urlà dei colori de l’Istra, tropo sgargianti (in croato saria “kričavi”) per far un bel efeto
Ivančić je izjavio kako ova suradnja nije nastala preko noći, već je rezultat dugogodišnjeg povjerenja i usklađenosti u ključnim vrijednostima
Slavica Marin predstavlja noviji niz radova čiju okosnicu čine kadrovi sastavljeni od detalja, elemenata starih, odbačenih predmeta. Asortiman je značajno vezan uz metal. Tu su limenke i/ili njihovi poklopci, zaštitne ploče, dijelovi starih strojeva, metalne spojnice… Martin Zelenko zapaža, a kasnije koristi raznorodne materijale, većinom potrošene, odbačene nakon obavljene osnovne funkcije. Neki su pre/oblikovani prirodnim silama, a neki ljudskim djelatnostima. Svi oni postaju likovni materijal
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
