Josip Mašina naručio sječu dva bagrema uz crkvu radi prostora za druženje. Tek nakon našeg upita naručio studiju, pa je vještakinja analizirala — panjeve i fotografije!

Istri24 javila se čitateljica iz Lanišća upozoravajući na radove u dvorištu župne crkve sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile. Na prostoru na kojem se nekada nalazilo staro groblje posječena su dva stara bagrema, a planira se izgradnja nadstrešnice sa stolovima i klupama za župljane i posjetitelje crkve.

Čitateljica se požalila i na piljenje ukrasnog klesanog kamena i kamenih stupova radi ugradnje unutarnjih vrata te na pranje starih kamenih zidova i uklanjanje patine. Pritom tvrdi da velečasni Josip Mašina o svemu odlučuje sam te se nije konzultirao s Udrugom za upravljanje zajedničkom imovinom Lanišće, koja okuplja brojne mještane i čije prostore koristi i sama crkva. Zbog čitave situacije, saznali smo naknadno, članovi udruge danas će se okupiti.

Doći ću pogledati - panjeve i fotografije

Nakon neuspješnog pokušaja telefonskog kontakta, župniku Mašini poslali smo pisani upit s osam konkretnih pitanja, među ostalim i o razlozima uklanjanja stabala. Odgovor smo, nakon dodatnog upita, dobili tek sedam dana kasnije. Dostavio nam je dva stručna nalaza: mišljenje o stanju ogradnih zidova, koje je izradio sudski vještak Dalibor Petohleb, te nalaz i mišljenje o spornim bagremima, koje potpisuje sudska vještakinja Mirjana Huljina.

Na prvu bi čovjek pomislio da se Mašina, kad već nije s mještanima, barem konzultirao sa strukom, ali datumi i sadržaj stručnih nalaza otkrivaju bizarnost čitavog slučaja. Petohleb je, kako i sam navodi u nalazu, procjenjivao utječe li pranje visokotlačnim aparatom na zidove i fuge dok je pranje već bilo u tijeku, a Huljina je pozvana procijeniti stanje bagrema i njihov mogući utjecaj na oštećenja kada su stabla već bila uklonjena. Procjenu je stoga radila na temelju pregleda panja, ranijih fotografija i prikaza s Google Street Viewa!

Potreban prostor za odmor, objed i druženje

No, krenimo redom, i vratimo se do 1. listopada, kada je Mašina na sjednici Župnog vijeća, kojoj je nazočilo osam od deset članova, predstavio svoje planove o izgradnji „nadstrešnice (sjenice) površine približno 50 m², ispod koje bi bili postavljeni stolovi i klupe“, kako bi se dobio prostor koji bi služio za „odmor, objedovanje i druženje na otvorenom, uz zaštitu od sunca i kiše“. Predviđena je, nastavlja, uporaba materijala poput drva, kamenih elemenata, betona i tlakovaca, kojima bi bila popločana isključivo površina ispod nadstrešnice. A zatim:

– Na prostoru predviđenom za izgradnju nadstrešnice nalazila su se dva stara stabla akacije koja je bilo potrebno ukloniti zbog njihove dotrajalosti i stanja korijenskog sustava. Korijenje se proširilo u neposrednu blizinu crkvenog zvonika i zida uz cestu, pri čemu je već došlo do naginjanja dijela zida prema prometnici – navodi Mašina, premda u tom trenutku nije posjedovao stručni elaborat kojim bi potkrijepio tvrdnje da su stabla dotrajala ili da uzrokuju naginjanje spomenutog zida prema prometnici.

...i poslije uklanjanja predmetnih stabala

– Svi nazočni članovi Župnog vijeća suglasili su se s predstavljenim prijedlogom, uključujući uklanjanje navedenih stabala, bez primjedbi. Na sastanku sam također predložio čišćenje vanjskih zidova i krova crkve, na kojima su vidljivi tragovi mahovine i vlage. Predviđeno je da navedene radove izvrši stručna tvrtka koja se bavi takvom vrstom čišćenja. I ovaj su prijedlog svi nazočni članovi Župnog vijeća jednoglasno prihvatili – tvrdi Mašina te navodi da je za zahvate dobiveno i odobrenje nadležne Biskupije.

Dok radovi idu

Sedam dana kasnije, 8. listopada, stabla su uklonjena. Čitateljica nam se javlja 12. listopada, a Mašini odmah šaljemo upit s konkretnim pitanjima o stablima i visokotlačnom čišćenju zidova. Čišćenje počinje dan kasnije, kada je lokaciju obišao i Petohleb, radeći procjenu dok su radovi bili u tijeku. Već je idućeg dana imao spreman i potpisan nalaz.

U četvrtak, 15. listopada, Mašinu smo upitali možemo li uopće očekivati odgovore na pitanja, na što nam je kazao da se strpimo do sutradan, odnosno petka. Upravo tog dana sudska vještakinja Huljina obavlja očevid za potrebe arborikulturne analize stanja predmetnih stabala.

Ogradni zid za koji se tvrdi da je napuknuo zbog korijenja bagrema

Analiza krošnje i debla po fotografijama

Premda se takva procjena u pravilu temelji na neposrednom pregledu stabla, uključujući krošnju i deblo, Huljina piše da je analiza izvedena „na temelju dostavljenih fotografija i dostupnih prikaza lokacije putem Google Street View iz godine 2011. i 2024.“. I sama navodi da zbog toga „nije moguće utvrditi postojanje unutarnjih truležnih procesa u deblu, eventualnu prisutnost pukotina i šupljina, čvrstoću spojeva sekundarnih grana, stabilnost stabala i njihovu otpornost“. Elaborat je dovršila i potpisala 19. listopada, odnosno u ponedjeljak, kada i dobivamo odgovore od Mašine.

U svojim nalazima Petohleb i Huljina daju zaključke koji idu u prilog izvedenim zahvatima. Petohleb navodi da čišćenje fuga i pranje kamenih zidova vodom pod visokim tlakom nisu utjecali na njihovu stabilnost. Oštećenja pripisuje dugogodišnjem djelovanju atmosferskih utjecaja, pritisku tla i korijenju, a za pukotine na mjestima uklonjenih stabala navodi da su mogle nastati djelovanjem njihova korijenja, što ne znači da je to nužno slučaj. Zaključuje da je uklanjanjem stabala smanjen rizik od daljnjih oštećenja te preporučuje fugiranje, sanaciju pukotina i drenažu.

Huljina uklanjanje bagrema ocjenjuje prostorno i funkcionalno opravdanim te također navodi mogući utjecaj korijenja na oštećenja. Premda bagreme nije vidjela uživo, na temelju fotografija ističe da „stabla ne pokazuju posebno izražene morfološke ili dendrološke značajke koje bi ih izdvajale kao iznimno vrijedne pojedinačne primjerke“.

„Neujednačena struktura krošanja, nepravilnost habitusa i položaj neposredno uz kameni zid ograničavaju njihov oblikovni doprinos prostoru. Također, na temelju raspoloživih prikaza i obavljenog očevida može se reći da stabla nisu predstavljala dominantan ili prepoznatljiv krajobrazni element lokacije“, navodi.

Druženje na prostoru groblja

Valja istaknuti da se sama župna crkva ne vodi kao kulturno dobro, no nije sasvim jasno zašto ne. Sama crkva je novija i iduće će godine napuniti okruglih sto godina, no uz sebe ima i renesansni, 19 metara visoki zvonik s početka 17. stoljeća. Nalazi se zato unutar krajobrazne cjeline Bijela Istra – sjeverni dio: lanac vrhova Ćićarije. Obilježja te cjeline uključuju ogoljeli vapnenački krš, svijetle vapnenačke stijene te izmjenjivanje šumskih površina i travnjaka. Prema zaključku Huljine, „obični bagrem nije vrsta koja predstavlja karakterističan element prirodnog krajobraznog identiteta navedene krajobrazne cjeline“.

Zbog Mašinova soliranja mještanima Lanišća ostaje gorak okus i praznina na mjestu stabala uz koja su odrasli. Ostaje i pitanje je li sječa doista bila potrebna, odnosno jesu li stabla bila dotrajala i odgovorna za oštećenja ogradnog zida. Ako ništa, hodočasnici i župljani dobit će prostor za objed, odmor i druženje. Na prostoru nekadašnjeg groblja.