Da i zrnca šljunka s plaže mogu stvoriti administrativni problem, ispostavilo se nedavno kada se, u nedostatku jasne ingerencije za rješavanje vrlo specifičnog problema, jedan dio pulske plaže Hidrobaza zamalo 'utopio' u moru susjedne općine.
Podsjetimo, najdulji pulski žal Hidrobaza, smješten na zapadu grada, završava točno na granici s Općinom Fažana, odnosno njenim naseljem Valbandon, no njen posljednji krak, umjetno stvoreni šljunčani lido, isturen je još nekoliko desetaka metara u vode ove Općine.
Šljunak lida nestalan je i s vremenom se osipa u okolno podmorje, 'topeći' tako plažu, ali i prekrivajući morsko tlo neželjenim sadržajem. Problem ingerencija nastaje kada šljunak prekrije tlo općine koja nije zadužena za njega; Grad Pula je, naime odgovoran za svoju plažu, ali ne i za uređivanje podmorja druge općine, dok ova općina nije zadužena za šljunak s pulske plaže. Tko se, dakle, treba brinuti za pulski šljunak u Fažani?
![]()
Vraćanje lida
Fažanski bageri u akciji
Kako bi se lido 'vratio na mjesto' prije početka kupališne sezone, ove je godine šljunak iz podmorja, bagerima na hrpu dovukla Općina Fažana, čiji nam je načelnik Radomir Korać prošlog tjedna rekao da se to moralo učiniti jer Grad Pula nije bio zainteresiran za to, iako je akcija izvedena u dogovoru s njim, jednako kao i sa Županijom.
Direktor fažanskog Komunalca Danijel Ferić, potvrdio nam je da problem postoji dugo te da je od Općine Fažana više puta tražio da problem riješi s Pulom, dodajući da valbandonskoj strani ove uvale prijeti zatrpavanje šljunkom koje je mogla spriječiti gradnja tzv. 'pera', koje bi fizički odvojilo Hidrobazu od plaže u susjednoj općini.
Hidrobaza i lido na njenom kraju
A što kaže Grad Pula? Pomorsko dobro, po definiciji dobro od interesa za državu i njene građane, dostupno je svima i uživa zaštitu države, a način na koji se njime upravlja reguliran je Zakonom, koji je ingerencije spustio na jedinice lokalne samouprave. U skladu s time, objašnjavaju iz Grada, pulska je gradska vlast donijela Plan upravljanja pomorskim dobrom u koji su uključene planirane aktivnost, prioriteti i izvori sredstava za njihovu realizaciju, pa i plan gradnje i nadzora. No, sudeći prema odgovoru primljenom izu Grada, čini se da Općina Fažana u ovome nije aktivno sudjelovala.
„Prije donošenja, Nacrt Plana je bio na prethodnom savjetovanju tijekom 30 dana, od 2. studenog do 1. prosinca 2023. godine. U ostavljenom roku Općina Fažana nije dostavila primjedbe niti prijedloge na Plan“, kažu iz pulske komunalne palače.
Planom su ujedno, navode, predviđene i godišnje količine materijala po svakoj plaži, a one, u skladu sa zakonskim okvirom, iznose 150 kubnih metara na svakih 600 dužinskih metara obale.
Izgradnja zaštitnog mola ili 'pera', pak, potvrdili s nam, aktualnim planom nije predviđena.
Problem nasukanih trupaca na pulskim plažama
'Ne možemo tražiti pripadnost'
Kako onda rješavati problem 'lutajućeg morskog žala'? Čini se teško no, u Gradu Puli smatraju su more i obala isuviše nepredvidljivi da bi se još i lutajućim materijalima tražila pripadnost.
„Moramo biti svjesni da more mijenja obale, da donosi i odnosi materijale, te ponekad 'očisti' obalu. No, s druge strane, u većini slučajeva predstavlja izazov, kao što je ove godine bilo s velikom količinom trupaca koje je more donijelo iz Italije, a s kojima se borila cijela zapadna obala Istre. Pripadnost nečega po moru ne možemo gledati“, zaključuju iz Grada.
Do daljnjeg, plaža je tamo gdje je i zamišljena. A ubuduće? Možda se konačno rodi i neko rješenje koje će izbjeći zamci utvrđivanje vlasništva i zaključiti da je problem - zajednički.
