MILIJUNI ZA JAVNE NABAVE? Za zbrinjavanje viškova otpada u igri ponovno tvrtka CE-ZA-R. Odvoz tri tisuće tona otpada košta preko milijun eura

Ideju da se zaustavi smrad s Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun preuzimanjem viškova koji stižu u istarski tvornicu otpada, a koji zbog manjka kapaciteta ne mogu u obradu u MBO postrojenje, pokrenuo je još smijenjeni direktor Kaštijuna Fabio Giacometti.

Turistička sezona se zahuktala, a stanovnici okolnih naselja u blizini Kaštijuna već strahuju hoće li se i ovog ljeta širiti nesnosni smrad iz županijskog centra. 

Uprava na čelu s direktorom Draženom Stilinovićem nastavlja politiku zbrinjavanja viškova otpada tijekom špice turističke sezone. Pitanje je samo iz kojih izvora tvrtka Kaštijun za koju se čak spominjao i scenarij stečaja, može financirati astronomske iznose koje dosežu poslovi javne nabave.

Nakon što je u travnju raspisan natječaj za zbrinjavanje i obradu otpada, na adresu Kaštijuna stigla je jedna ponuda. Čini se da je tvrtka CE-ZAR ponovno u igri. Zagrebački CE-ZA-R najveća je članica C.I.O.S. grupacije u vlasništvu kontroverznog poduzetnika i u medijima prozvanog kralja otpada Petra Pripuza.

I dok se CE-ZA-R ranije javljao na poslove zbrinjavanja baliranog SRF-a koji se i dalje gomila na Kaštijunu, sada za posao konkuriraju u konzorciju. Čini ga zajednica ponuditelja Metis d.d, CE-ZA-R i prijevoznička tvrtka iz Buzeta Majer transporti.

Njihova ponuda doseže iznos od 1,1 milijun eura. Uprava Kaštijuna još nije donijela odluku o odabiru, no poznato je da se putem tog posla planira zbrinjavanje oko tri tisuće tona otpada. Pretežito se radi o mješanom komunalnom otpadu, otpadu s tržnica, ostacima od čišćenja ulica, izuzev muljeva iz slivnika.

U tijeku je i odabir za sklapanje posla teškog preko dva milijuna eura. Naime, Kaštijun je objavio javnu nabavu u iznosu od 2,3 milijuna eura bez PDV-a za uslugu zbrinjavanja otpadne vode iz Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV). Ponude su dostavile riječke tvrtke Dezinskecija s iznosom od 2,9 milijuna eura i Ind-Eko s nešto nižom ponudom od 2,6 milijuna eura.

- Postupak javnog nadmetanja za sklapanje okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom na tri godine je još u tijeku, a odluka o odabiru nije donesena te ugovor nije sklopljen, odgovaraju kratko vezano uz ovaj posao iz Kaštijuna.

Nedavno je kao najpovoljniju ponudu za usluge prijevoza otpada odabrana ona tvrtke Majer transporti u iznosu od 198,679 eura s PDV-om. Odabrani su za uslugu prijevoza miješanog komunalnog otpada, iz pretovarne stanice Cere u Labinu do ŽCGO Kaštijun te od pretovarne stanice Jelenčići u Pazinu do županijskog centra.

Kaštijun je nedavno odabrao i tvrtku koja će biti angažirana na zaštitarskim poslovima. Riječ je o tvrtki Sigurnost-Boljun čija je ponuda iznosila 64 tisuća eura.

U međuvremenu, od predstavnika civilnog nadzora Željka Ilića primili smo informaciju da se na Kaštijunu nedavno ponovno dogodio incident prilikom kojeg je došlo do izlijevanja iz odlagališne plohe, a sve zbog činjenice, kako tvrdi Ilić, jer sustav za pročišćavanje otpadnih voda ili nije adekvatno kapacitiran, ili ne radi dobro. Direktor Kaštijuna Dražen Stilinović tvrdi da incidenta nije bilo.

- Tijekom posjeta članova Radne grupe za civilni nadzor 11. svibnja bili su prisutni i predstavnici Grada Pule te je utvrđeno da nije došlo do tzv. “incidenta”. Tijekom posjete članova Radne grupe za civilni nadzor 16.svibnja oni sami su izjavili da nema istjecanja voda iz odlagališta. Eventualno i ako bi došlo do kontakta otpada i oborinske vode (uslijed kiše) te površinskog tečenja uz pristupnu rampu na odlagalištu, ta voda je unutar zatvorenog sustava budući da se cijela pristupna rampa, a koja je izrađena od kamenog/tamponskog i jalovinskog materijala, nalazi unutar tijela odlagališta. Odlagalište ima vodonepropusni donji brtveni sustav po cijeloj površini i isti sustav je sidren izvan tijela odlagališta. Dokaz tome je što na asfaltnoj površini tijekom oba posjeta nije bilo otpadne vode iz odlagališta već zemlja, blato ili oborinska voda u boji zemlje, kaže Stilinović i dodaje:

- Pristupna rampa se "gradi" i održava te popravlja kako se odlaže otpad u slijedeću etažu odlagališta. Kretanjem strojeva i vozila tijekom rada na odlagalištu dolazi do oštećenja rampe odlagališta, kao primjerice i kod makadamskih prometnica. Budući da je ta rampa izrađena od kamenog materijala - tampona i jalovinskog materijala, ona se održava nasipavanjem novog sloja tampona/jalovinskog materijala čime se postižu uvjeti za prometovanje radnih strojeva i vozila za prijevoz obrađenog otpada iz MBO postrojenja koja rade na odlagalištu. Šljunak se ne koristi osim u sustavu otplinjavanja. Slijedom navedenog nije došlo do "prekrivanja šljunkom", zaključuje  Stilinović.