Ne znam što se događa i je li sve slučajno, ali blizu srne i dalje je sve puno uginulih riba, o kojima se već pisalo, a tu je i jedan uginuli galeb. Sve je puno strvina duž cijele obale, kazala nam je i poslala fotografije
Ne znam što se događa i je li sve slučajno, ali blizu srne i dalje je sve puno uginulih riba, o kojima se već pisalo, a tu je i jedan uginuli galeb. Sve je puno strvina duž cijele obale, kazala nam je i poslala fotografije
Jedna je Štinjanka u današnjoj šetnji Hidrobazom naišla na tužan prizor - uginulu mladu srnu na obali mora.
- Ne znam što se događa i je li sve slučajno, ali blizu srne i dalje je sve puno uginulih riba, o kojima se već pisalo, a tu je i jedan uginuli galeb. Sve je puno strvina duž cijele obale, kazala nam je i poslala fotografije.
Strvine je, doznajemo, promptno pokupio dežurni higijeničar Higijeničarske služba Veterinarske ambulante Pula koja je, inače, zadužena za prikupljanje lešina na području Grada Pule.
Naša im se čitateljica i ovim putem zahvalila na brzini i profesionalnosti jer je cijela obala počišćena niti pola sata od upućenog poziva.
Što je srni presudilo, je li se utopila pokušavajući, u ledenom i valovitom moru, preplivati s nekog brijunskog otoka na kopno, i zašto, za sada nije poznato.
O uginulim ribama - salpama, postoje špekulacije; navodno ih je odbacio ribar. Kako god obala je sada čista.
Upitali smo ih kakvi su im planovi za blisku budućnost, a većina njih kazala nam je da će raditi tijekom sezone, a zatim otići na fakultet u Rijeku, Zagreb, pa i u Novi Sad. Neki od njih planiraju se odmoriti preko ljeta, dok druge već čeka posao i počinju raditi već - sljedeći tjedan!
Iako će zahvati na nekim stablima biti značajni, cilj nije uklanjanje stabala, već pokušaj njihovog spašavanja, izvijestili su iz Grada Pule
Iako Pula više nije imala političku i gospodarsku snagu kakvu je imala u antici, niti važnost koju je ponovo stekla u drugoj polovici 19. stoljeća kao ratna luka, njeni su antički spomenici u arhitektonskim krugovima imali izniman ugled.
"Pulski Slavoluk Sergijevaca postao je uzor za Porta Magna dell’Arsenale u Veneciji i za Porta Magna del Maschio Angioino u Napulju. To znači da oko 1400. godine dva velika talijanska grada imaju spomenike po uzoru na nju“, kazala je autorica, prof. dr. sc. Jasenka Gudelj
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
