Udruga Zelena Istra više je puta upozoravala na problem manjkavog uređenja obale – ne provode se postupci procjene utjecaja na okoliš prilikom nasipavanja, koncesionari uređuju plaže prema svojoj volji i bez potrebnih dozvola, a lokalna tijela dohranjuju plaže zemljom i građevnim otpadom te se ne provodi kontrola materijala kojim se plaže dohranjuju. Sve to neupitno utječe na morski okoliš i važna staništa u priobalnom pojasu.
Udruga Zelena Istra više je puta upozoravala na problem manjkavog uređenja obale – ne provode se postupci procjene utjecaja na okoliš prilikom nasipavanja, koncesionari uređuju plaže prema svojoj volji i bez potrebnih dozvola, a lokalna tijela dohranjuju plaže zemljom i građevnim otpadom te se ne provodi kontrola materijala kojim se plaže dohranjuju. Sve to neupitno utječe na morski okoliš i važna staništa u priobalnom pojasu.
Svako proljeće bageri pripremaju obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenje u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić.
Nedostatak inspekcijskih kapaciteta dovode do nesankcioniranja bespravne gradnje i trajnih devastacija istarskog prostora.
Udruga Zelena Istra više je puta upozoravala na problem manjkavog uređenja obale – ne provode se postupci procjene utjecaja na okoliš prilikom nasipavanja, koncesionari uređuju plaže prema svojoj volji i bez potrebnih dozvola, a lokalna tijela dohranjuju plaže zemljom i građevnim otpadom te se ne provodi kontrola materijala kojim se plaže dohranjuju. Sve to neupitno utječe na morski okoliš i važna staništa u priobalnom pojasu.
Naposljetku, dodaju, ovakvim aktivnostima oblikuje se obala koja ni po čemu nije karakteristična, ni autentična za Hrvatsku.
Izrazito je problematično što, nakon već izvršenih bespravnih radnji na morskoj obali, rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi postupci odobre se nakon što je nasipavanje već provedeno, navodi Irena Burba voditeljica Zelenog telefona u ovoj udruzi.
- U razdoblju od 2015. godine do danas na Zeleni telefon Zelene Istre imali smo prijavljeno 13 slučajeva nasipavanja pomorskog dobra. Broj poziva je bio dosta veći, ali često građani prijavljuju isti slučaj. Neki slučajevi se protežu kroz više godina. Nasipavanja su tako zabilježena u Umagu, Fažani, Puli, Medulinu, Peroju, Marčani, Vodnjanu, Novigradu, Banjolama (Rupica-Kaštanjež), kampu Pineta - Vodnjan/Fažana, Dajli kod Novigrada, nabraja Burba.
Navodi da ljudi često ne sagledavaju sve posljedice nasipavanja i betonizacije plaža. Nekome je to, veli, samo "lijepo uređena" plaža.
- Neke stvari su očima nevidljive. Lijepa plaža, kada o nasipavanju govorimo, najčešće znači - mrtva plaža. Na našim prirodnim plažama postoji tisuće različitih životinja, a svaka intervencija prostora ih uništava. Mi moramo očuvati njihov okoliš jer smo došli do jedne razine preizgrađenosti plaža i sada moramo stati i pustiti životinje da žive, upozorava.
Kao eklatantan primjer devastacije prostora, koji prolazi nekažnjeno, Burba se prisjeća primjera Grada Vodnjana iz 2016. godine.
Irena BurbaIzrazito je problematično što nakon već izvršenih bespravnih radnji na morskoj obali rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi postupci odobre se nakon što je nasipavanje već provedeno
- Zelena Istra prijavila je tada Inspekciji zaštite okoliša Grad Vodnjan koji je, bez zakonom predviđenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, zatrpao oko dva kilometra prirodne obale tucanikom iz kamenoloma i time nepovratno uništio veliki dio obale od turističkog naselja Pineta do uvale Portić u Peroju.
Nekad lijepa prirodna obala pretvorena je u makadamsku cestu, čime je izazvana nesaglediva i nepopravljiva šteta na morskoj obali. Inspekcija zaštite okoliša izdala je zbog toga prekršajni nalog na temelju Zakona o zaštiti okoliša koji predviđa kaznu od 100.000 do 800.000 kuna za pravnu osobu te od 3.000 do 15.000 kuna kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
No, Grad Vodnjan pozivao se na mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode u kojem stoji da - ukoliko radovi obuhvaćaju dohranu postojećih plaža novim plažnim materijalom u postojećim gabaritima nije potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, obzirom da se radi o radovima tehničkog održavanja plaže, pojašnjava Burba.
- No, situacija na terenu jasno je pokazivala da se ne radi ni o kakvoj "dohrani" plažnim materijalom te da se zatrpavanje prirodne kamenite obale u duljini od gotovo dva kilometra tucanikom iz kamenoloma ne može zvati tehničkim održavanjem, upozorava.
Na upit kako je završila nedavna prijava građana o betoniranju plaže ispod novoobnovljenog hotela Brioni, a koji se uskoro svečano otvara, navodi da je Zelena Istra reagirala po dojavi i obavijestila sve nadležne institucije, no zaključeno je da je - sve legalno.
- Obzirom da su betonske plohe ovdje već postojale novo betoniranje okarakterizirano je kao obnova i redovno održavanje, pojašnjava Burba. Dodaje da je investitor, Arena Hospitality Group za radove pribavio sve dozvole, a koje im je nakon konzultacije s nadležnim ministarstvom, izdao Grad Pula.
No, iako je ovdje sve, rekli bismo, papirnato pokriveno, jer su radovi betoniranja odrađeni davnih dana, nedavni primjer Mon Perina i Bala dijametralno je suprotan; tu investitor nije imamo nikakve papire, u radove je krenuo potpuno nelegalno, bez ikakvih odobrenja i dozvola za gradnju zida na pomorskom dobru.
Iako su svi zaključili da se radovi moraju zaustaviti, zid uz obalu je sazidan, zemljište za kamp prošireno sve do plaže. Investitor će, u najgorem slučaju, platiti koju kaznu, a za ostalo - pojeo vuk magare! Još je gore jer se ovdje ne radi "samo" o pomorskom dobru već i o tome da je područje San Pola dio značajnog krajobraza 'Rovinjski otoci i priobalje'.
Problema ima i u Umagu pa su tako građani nedavno upozorili Zelenu Istru da se veliki dio umaške obale betonizira i nasipava.
- Građani su nam poslali fotografije na kojima se vidi zahvat nasipavanja pomorskog dobra u sklopu radova na projektu Biciklističke staze Umag-Špina faza 4. Za zahvat nasipavanja morske obale i pomorskog dobra koji je veći od 30 metara, trebao je biti pokrenut postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temeljem odredbi Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Je li Grad Umag postupio po zakonu još uvijek očekujemo odgovore, navodi Burba.
Zbog svih ovih problema udruga Zelena Istra, Udruga Sunce i WWF Adria pokreću kampanju protiv betonizacije obale i nasipavanja plaža. Jedan od prvih koraka je promocija Zelenog telefona u sklopu Projekta SEAS gdje građani, na broj 072 123456, mogu prijaviti nasipavanje i betoniranje obale.
Riječ je o, doznajemo od Burbe, zajedničkoj mreži za cijeli Jadran na koji je, u pet godina, prijavljeno više od 350 devastacija obala.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
