NOVI PLAN PULSKOG SPORTA: Milijuni za nove dvorane

Grad Pula donio je i na svojim mrežnim stranicama objavio Plan razvoja sporta Grada Pula-Pola 2024.–2030., prvi strateški dokument posvećen isključivo razvoju sporta na području grada. Plan je, kako se navodi, izrađen u suradnji s radnom skupinom i lokalnim dionicima u sportu, a kreirao ga je Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba. U dokumentu se ističe da Plan „predstavlja važan alat za razumijevanje uvjeta i okruženja u kojima se sport odvija, definira smjer razvoja koji se želi ostvariti u području sporta te omogućava sustavno unaprjeđenje sporta u skladu s objektivno postavljenim mjerilima i mogućnostima u okruženju“.

Plan je strukturiran kroz četiri prioritetna područja i sedam posebnih ciljeva. Prioriteti su, kako se navodi, razvoj kvalitetnog stručnog kadra, unaprjeđenje sportske infrastrukture, promicanje sporta i rekreacije te jačanje sustava upravljanja u sportu, s ciljem podizanja kvalitete sustava i povećanja dostupnosti sporta građanima svih dobnih skupina.

Razvoj stručnog kadra

Stručni je kadar, kako se navodi, temeljni stup razvoja sporta, ne samo u kontekstu vrhunskih rezultata nego i stvaranja kulture tjelesne aktivnosti. Analiza pokazuje visoku kvalitetu i predanost postojećih trenera i stručnjaka u Puli, ali upozorava na generacijski jaz, slab interes mladih za trenersku profesiju, nedostatak kadra u amaterskom sportu i radu s djecom te nestabilne financijske uvjete. Kao odgovor predviđa se povećanje financiranja sportskih udruga i Sportske zajednice s 3.285.825 eura u 2024. na 4.200.000 eura do 2030., uz uspostavu sustava kontinuiranog usavršavanja i edukacija u zemlji i inozemstvu.

Ogromno povećanje ulaganja u infrastrukturu

Bez adekvatnih prostora za treniranje, natjecanje i rekreaciju, jasno je da je sav trud stručnog kadra može biti ograničen. Iako Pula raspolaže velikim brojem sportskih objekata, njihovo je stanje često neadekvatno – nedostaje dvorana i termina, dio infrastrukture ne zadovoljava standarde za veća natjecanja, a pojedini objekti pokazuju znakove zapuštenosti. Zato se u Planu predviđa ogromno povećanje ulaganja u infrastrukturu i opremu s 817.000 eura u 2023. na 10.000.000 eura do 2030., kroz obnovu postojećih i izgradnju novih objekata te uspostavu održivog modela financiranja. U projekcijama proračuna za 2026.–2028. predviđena su značajna ulaganja: 550.000 € za multifunkcionalno igralište u Štinjanu, 176.000 € za biciklističke staze, 2.850.001 € za dvoranu OŠ Tone Peruška, 8.050.000 € za dvoranu OŠ Šijana, 8.700.000 € za dvoranu OŠ Veruda te 8.260.000 € za dvoranu OŠ Vidikovac – što ukupno iznosi više od 28,5 milijuna eura samo za školske sportske dvorane, uz dodatna ulaganja u ostale sportsko-rekreacijske projekte.

Plan bilježi da u Puli djeluje 61 sportski klub s gotovo 4.000 sportaša, uključujući 122 kategorizirana sportaša te više od stotinu sportaša s invaliditetom okupljenih u pet udruga, uz snažnu prisutnost školskog i akademskog sporta. Ističe se da sport „nije rezerviran isključivo za profesionalce“, već predstavlja alat za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja te jačanje zajedništva. Cilj je stvaranje kulture kretanja dostupne svima, s posebnim naglaskom na djecu, mlade, osobe s invaliditetom i rekreativce.

Jačanje upravljanja i suradnje

Upravljanje sportom uključuje Gradsku upravu, Sportsku zajednicu, Pula usluge i upravljanje d.o.o. te Zakladu za sport. Iako su uloge definirane, Plan prepoznaje potrebu za boljom koordinacijom, transparentnijom raspodjelom sredstava i snažnijom međusektorskom suradnjom. Predviđa se povećanje broja koordinacijskih sastanaka na 10 godišnje te rast udjela zajedničkih inicijativa sportskih dionika s 0 na 25 % do 2030.

Ukupno gledano, Plan definira sedam posebnih ciljeva: jačanje stručnog kadra, ulaganje u infrastrukturu, rast natjecateljskog sporta (povećanje broja sportaša za 10 %, s 3.965 na 4.362), razvoj profesionalnog sporta osoba s invaliditetom (porast s 109 na 120), poticanje rekreacije (povećanje sudjelovanja učenika u školskim natjecanjima s 18,5 % na 21 %), jačanje upravljačkih kapaciteta te unapređenje suradnje među dionicima.

Među  navode se uređenje zone Marsovo polje, preuređenje plaže Valovine, rekonstrukcija kupališta Mornar, sustavno uređenje Lungomare, razvoj Parka Rojc, rekonstrukcija stadiona Aldo Drosina te izgradnja trodijelne sportske dvorane Gimnazije Pula. U proračunskim projekcijama za 2026.–2028. predviđeno je već spomenutih 28,5 milijuna eura za školske sportske dvorane, uz dodatna ulaganja u igrališta i biciklističke staze.

Kako se zaključuje u dokumentu, bez „jasne strategije, koordinacije i praćenja rezultata“ sportski potencijal grada ne može biti u potpunosti ostvaren, a cilj Plana je uspostaviti održiv i učinkovit sustav razvoja sporta do 2030. godine.