Dugogodišnje praćenje u Istri pokazuje jasne obrasce dominantne peludi. U Puli je to pelud čempresa, hrasta, bora, crkvine, grab i jasena, u Pazinu je izražena i ona jasena, breze i hrasta, a u Poreču se pridružuje i maslina
Dugogodišnje praćenje u Istri pokazuje jasne obrasce dominantne peludi. U Puli je to pelud čempresa, hrasta, bora, crkvine, grab i jasena, u Pazinu je izražena i ona jasena, breze i hrasta, a u Poreču se pridružuje i maslina
Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije već više od deset godina sustavno prati koncentraciju alergene peludi u zraku, a rezultati pokazuju jasne promjene u dinamici cvatnje i izloženosti stanovništva alergenima. Program praćenja financiran u cijelosti od strane Istarske županije, koji je započeo u Puli 1. siječnja 2014., danas obuhvaća četiri grada – Pulu, Pazin, Labin i Poreč – čime je uspostavljena jedna od najgušćih mreža monitoringa peludi u Republici Hrvatskoj. Iako i druge županije posljednjih godina razvijaju sve gušće mreže, Istra ostaje među predvodnicima po kontinuitetu, obuhvatu i kvaliteti podataka.
Ovaj sustav omogućuje izradu peludnih prognoza, peludnih kalendara i edukativnih materijala, ali i pruža uvid u utjecaj klimatskih promjena na lokalnu floru i zdravlje stanovništva.
RAZVOJ MREŽE PRAĆENJA: OD PULE DO CIJELE ŽUPANIJE
Program je započeo u Puli 2014., a zatim se postupno širio:
Uzorkivači su smješteni na krovovima javnih ustanova kako bi se osigurali stabilni uvjeti mjerenja. U Puli se uzorci uzimaju svakodnevno, dok se u ostalim gradovima uzorkuje jednom tjedno.
Podaci se obrađuju svakodnevno, a peludna prognoza objavljuje se dvaput tjedno na mrežnim stranicama Zavoda. Informacije se šalju i u referentni centar u Zagrebu, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje te u Plivu, koja prognozu objavljuje na svojoj platformi.
KOJE VRSTE PELUDI DOMINIRAJU U ISTRI
Dugogodišnje praćenje pokazuje jasne obrasce:
Posebno se ističe ambrozija, čija je najviša koncentracija zabilježena 2021. u Puli, zatim u Labinu i Poreču.
KLIMATSKE PROMJENE MIJENJAJU SEZONU PELUDI
Podaci iz Istre jasno pokazuju da klimatske promjene utječu na dinamiku cvatnje:
Zbog viših zimskih temperatura, sezona polinacije počinje već u siječnju. Toplije jeseni produljuju prisutnost peludi korova poput ambrozije i pelina.
Povišene temperature i CO₂ potiču biljke na intenzivniju proizvodnju peludi. U Istri su zabilježeni nagli „skokovi“ koncentracija tijekom toplinskih valova.
Klimatske promjene mogu povećati alergeni potencijal peludi, čineći simptome težima. To dovodi do porasta alergijskih bolesti i peludnih astmi.
PELUDNE ALERGIJE U ISTRI: ŠTO GRAĐANI TREBAJU ZNATI
Alergije na pelud u Istri počinju već u veljači, a traju do jeseni. Simptomi uključuju kihanje, suzenje očiju, začepljen nos i smanjen njuh. Najviše koncentracije bilježe se ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana te tijekom naglih zatopljenja.
Kiša privremeno smanjuje koncentraciju peludi u zraku.
KAKO SE GRAĐANI MOGU ZAŠTITITI
Zavod preporučuje:
Ove preporuke posebno su važne za osobe s alergijama i astmom.
PELUDNI KALENDARI I EDUKACIJA STANOVNIŠTVA
Zavod svake godine izrađuje peludne kalendare i edukativne plakate, koji se distribuiraju domovima zdravlja, školama, vrtićima i drugim ustanovama. Peludni kalendar pomaže građanima predvidjeti vrijeme pojave simptoma i pravodobno započeti terapiju.
ISTRA KAO DIO EUROPSKE BAZE PODATAKA
Od 2015. godine Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije sudjeluje u European Aeroallergen Networku (EAN), čime doprinosi europskoj bazi podataka o peludi. Podaci se također šalju u mobilnu aplikaciju za praćenje alergena, dostupnu građanima besplatno.
ZAKLJUČAK
Sustavno praćenje peludi u Istri pokazuje da se sezona alergija mijenja – počinje ranije, traje dulje i donosi veće koncentracije peludi, što je trend koji se bilježi i u drugim dijelovima Hrvatske. Klimatske promjene dodatno pojačavaju ove obrasce, pa je redovito praćenje aeroalergena važno za pravodobno informiranje građana i planiranje zdravstvene zaštite.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, zajedno s drugim Zavodima hrvatskih županija, koji također razvijaju sve gušće i kvalitetnije mreže praćenja, doprinosi boljem razumijevanju dinamike peludi i omogućuje građanima da se lakše pripreme za izazove sezonskih alergija.
Tekst pripremila Vesna Kauzlarić, dipl.ing.biol., v.r., Voditeljica Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša u Službi za zdravstvenu ekologiju
Sve je spremno za turističku sezonu. Sređuju se prometnice, uređuju okućnice, uklanjaju svi detalji koji narušavaju razglednicu Istre kao idilične turističke detinacije. Za veći dio poluotoka otpad i smeće nisu problem. Uz minimalan trud i po jeftinoj cijeni svo se smeće vozi na Puljštinu. Kod nas se nalazi septička jama za cijeli poluotok. Mi smo čmar Istre
Donijeli smo priču o prvoj samoodrživoj hrvatskoj plovećoj kući koja nastaje u pulskom Uljaniku, podsjetili na bogatu zrakoplovnu povijest Istre, a sutra idemo dublje u pitanja Kaštijuna i upravljanja Zračnom lukom Pula
Dok jedni u kruzerima vide simbol turističkog uspjeha, a drugi izvor gužvi i pritiska na grad, Rovinj će od iduće godine od njihovih dolazaka imati i konkretnu financijsku korist kroz novu turističku pristojbu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
