Nakon Valmada, Pula u Industrijskoj zoni u Šijani dobiva novo drive-in reciklažno dvorište koje se proteže na više od deset tisuća kvadrata. Cijela investicija procijenjena je na 5,6 milijuna eura a značajan dio sredstava za realizaciju projekta kojem je fokus održivo gospodarenje otpadom, financira se iz fondova Europske unije.
Iako se na samoj lokaciji u vlasništvu Grada Pule još uvijek nalazi livada i po koja maslina, danas su o realizaciji projekta na licu mjesta govorili gradonačelnik Pule Peđa Grbin i direktor gradskog komunalnog poduzeća Herculanee Robi Fuart.
Grbin je izvijestio da se radi o velikom i za Pulu važnom projektu za koji je Grad ovih danas dobio iznos od 4,5 milijuna eura. Riječ je, dodao je, o bespovratnim sredstvima iz europskih fondova.

Robi Fuart
- To će osigurati jedan mali ili veliki doprinos Grada Pule u rješavanju problema zbrinjavanja otpada na našem području. Reciklažno dvorište u Industrijskoj zoni bit će neusporedivo u odnosu na ono na Valmadama, konkretno biti će znatno veće i imat će neke dodatne pogodnosti. Činjenica je da ovim projektom Pula radi jedan iskorak, a isto tako važno je da će na ovoj lokaciji biti izgrađena još jedna solarna elektrana. Plinara je izgradila solarnu elektranu, Pulapromet također jednu manju i uskoro planiraju drugu. Imamo i solarnu elektranu na krovu Doma Mate Parlov i upravo to nam je plan i sa drugim investicijama u tijeku, kao što je obnova Društvenog centra Rojc što će Pulu s vremenom pretvoriti u ozbiljnog proizvođača ekološke zelene električne energije koja ne onečišćuje okoliš, istaknuo je Grbin.
Govoreći konkretnije o novom reciklažnom dvorištu, direktor Herculanee Robi Fuart naveo je da je ono kapacitetom tri puta veće od postojećeg na Valmadama.
- Ovdje se zapravo radi o sasvim novom pristupu i načinu funkcioniranja reciklažnog dvorišta koje će funkcionirati po principu drive in-a. Vozila će dolaziti iznad kontejnera kako bi se odložio otpad, a osim toga, u planu je i niz drugih pogodnosti. Osim solarne elektrane, izgraditi će se i sustav za ponovnu uporabu vode kroz sakupljanje kišnice. Ukupna količina otpada na području Pule niz godina raste, dok se količina otpada koji odlažemo na Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun spušta. Takve rezultate ne možemo postići samo soft mjerama i edukacijama, već i značajnim ulaganjima. Ovaj projekt doprinijet će većoj reciklaži i smanjenju količina otpada koji vozimo ja Kaštijun, istaknuo je Fuart.
Što se tiče same realizacije projekta i rokova oko objava prvih natječaja za izvođače radove te puštanja pogona u rad, Fuart je naveo da se još čeka zaključenje ugovora s državom vezano uz dobivanje europskih sredstava.
- Projekt je spreman, imamo građevinsku dozvolu i riješeni su imovinsko-pravni odnosi te nakon zaključenja ugovora odmah krećemo s javnim nabavama. Očekujemo da će to biti krajem ove ili početkom iduće godine, a ovisno o nabavama, sama izgradnja reciklažnog dvorišta trajala bi manje od godinu dana, kazao je direktor Herculanee.
Na to se nadovezao gradonačelnik Peđa Grbin naglasivši "da je teško govoriti o konkretnim rokovima dok ne završe javne nabave te nakon što se vidi kakav će biti interes i hoće li biti žalbi".
- Ovdje se kompletno mijenja mindset reciklažnog dvorišta jer imamo dio gdje se otpad skuplja i dio gdje će se taj otpad pripremati za odvoz koji će se moći dalje zbrinuti bilo gdje u Hrvatskoj. Na taj način se otvaramo prema tržištu i sve je značajnija uloga na komunalcima kako taj otpad pripremiti za daljnju oporabu, naveo je Fuart.
Na pitanje što je s najavljenom gradnjom sortirnice i kompostane za koju je već napravljena predstudija te se spominjala lokacija na području naselja Vidrijan, Fuart je podsjetio "da je studija ranije prezentirana gradskim vijećnicima i javnosti".
- No ta studija nije definirala lokaciju, a plan je bio da se sortirnica i kompostana nalaze unutar deset kilometara grada Pule uzimajući u obzir Pulu, Vodnjan i Medulin, odnosno njihova komunalna društva. Nije u našim rukama izmjena i usklađivanje prostornih planova, već smo dali ideju gdje bi to moglo biti. To je područje iznad Lesnine, prema čvoru Ipsilona i područje Vidrijana. Naime, to je samo mogućnost i sve ovisi o daljnjim izmjenama prostornih planova, rekao je direktor Herculanee.
Hoće li se ići u izmjene prostornih planova radi realizacije prijeko potrebne sortirnice i kompostane, pitali smo Peđu Grbina.

Peđa Grbin
- Dakle, riječ je o izmjeni Prostornog plana uređenja Grada Pule koji trenutno ima dva postupka u tijeku. Jedan je postupak izmjena koji se provodi po starom zakonu, a drugi je postupak transformacije po novom zakonu. Mi ćemo nažalost ovaj postupak izmjene po starom zakonu morati zaustaviti, jer ne može, odnosno ne stigne biti gotov prije transformacije, a s obzirom na izmjene i dopune zakona koje su trenutno u javnom savjetovanju. Rok koji bi ostao za dovršenje po starom zakonu, čak i da idemo u tom smjeru, onemogućio bi nam da to stignemo na vrijeme, naveo je Grbin i dodao:
- Međutim, ovdje imamo jedan drugi problem, a to je činjenica da područja o kojima govorimo kao lokacije za kompostanu i sortirnicu, do sada nisu bila obuhvaćena Prostornim planom uređenja Grada Pule. Naime, 2023. godine Grad je od županijskog Zavoda za prostorno planiranje dobio uputu da se Prostorni plan Grada Pule mora proširiti na područje koje je do sada bilo obuhvaćeno Prostornim planom Grada Vodnjana. Dakle, ovdje imamo još jedan problem što nam je ta zona iznad Lesnine u svojevrsnom sporu između Pule i Vodnjana iako po podacima koje smo dobili od Državne geodetske uprave, oni govore u prilog stavu Grada Pule. Nadam se da će taj dio biti riješen do trenutka usvajanja Prostornog plana jer nam o tome ovise brojne druge aktivnosti. Problem je što tako velik zahvat, kao što je planiranje cijele nove površine na drugu namjenu od trenutno važeće, zahtjeva duži postupak. Nakon provedene transformacije, a nadam se da će to biti do ljeta 2027. godine planiramo pristupiti izmjenama Prostornog plana u kojem ćemo razmatrati lokacije. Neću prejudicirati o kojim se lokacijama radi, ali ako se ne varam, iza Lesnine nalazi se zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske što onda olakšava svaki daljnji postupak, kazao je Grbin.
Što se tiče daljnjih koraka i dogovora s Istarskom županijom oko restrukturiranja Kaštijuna, Grbin je rekao da će pomaka biti.
- Radimo na tome, a što se napravilo, govorit ću kada stvari budu spremne. Ne želim davati obećanja koja poslije ne možemo realizirati, ali neke stvari će se promijeniti, rekao je Grbin.
Na pitanje kada će u javnosti ipak podijeliti i neke konkretnije informacije, kazao je "da to ne ovisi samo o Gradu, već i o stavu Republike Hrvatske".
- Primjerice, svi govorimo o viškovima na Kaštijunu koji su posljedica odluke Državnog inspektorata, a koja je donesena u travnju 2024. godine. Na tu je odluku Kaštijun izjavio žalbu početkom svibnja 2024. godine. Danas je već listopad 2025. godine. Iako su inspekcijski postupci po zakonu hitni, žalba još nije riješena. Dakle, odluka o viškovima, da Kaštijun ne može primati više od 390 tona je izvršna, ali nije pravomoćna. Upravo to sve nas na području Istre dovodi u status quo. Ako nadležno Ministarstvo poništi tu odluku, ispast će da su komunalci bili u pravu, a ako Ministarstvo potvrdi, ispast će da je u pravu Inspektorat. Kaštijun u svemu tome jedino može čekati da netko drugi odluči o njegovoj sudbini, zaključio je Peđa Grbin.