Među susjedima u Valturi izbila je svađa zbog prozora s pogledom na dvorište.
Ante Janko je prije tri godine kupio u Valturi staru kuću čiji prozori gledaju na susjedovo dvorište. Susjedu prozori smetaju jer, kaže, narušavaju intimu turista. Oko tog problema se nikako nisu mogli dogovoriti pa je susjed nedavno povukao radikalan potez i zatvorio Anti pogled.
- Prije šest mjeseci mi je susjed na pola metra od kuće postavio ceradu na tri betonska stuba tako da nemam ni pogled, a praktički ni svjetlost. Nedavno mi je na isto mjesto bacio hrpu gnojiva koje užasno smrdi. Probao sam razgovarati sa njim, ali on zahtijeva da zamutim sve prozore koji gledaju na njegovo dvorište da se ne vidimo. Ali ja sam kupio kuću s prozorima, a ne bez prozora, rekao je Ante Janko i dodao kako su policija i komunalni redari zabilježili slučaj, i na tome je ostalo. Susjedi tvrde da nikad nisu bacili gnojivo već se radi o sušenoj travi i lišću.
Susjed koji je postavio ceradu zamolio je da ostane neimenovan, ali je s nama otvoreno porazgovarao o problemu.
- Škure nemaju. Zamolili smo ih da stave zamagljene folije, pa smo im ih čak i kupili i donijeli. Držali su ih neko vrijeme, a onda skinuli. S ljudima koji su ovdje prije živjeli nismo imali problema, a i svi drugi susjedi poštuju to pravilo. Neki imaju folije, neki neprozirna stakla, neki bar škure koje ne otvaraju. Meni je to problem tijekom sezone radi privatnosti turista. Izvan sezone mi prozori ne smetaju. Te folije neka drže tijekom ljeta, a onda neka ih skinu. Pokušavali smo s njima razgovarati, ali nije išlo pa smo morali staviti ovu ceradu kao fizičku zapreku, na što u svom dvorištu, na kraju krajeva, imamo pravo, rekao je neimenovani susjed.
Arhitektica Helena Sterpin objašnjava kako ovakvi slučajevi nisu rijetkost.
- Problematične situacije takve vrste uobiočajene su u ruralnim naseljima s obzirom na to da se prostor često uređivao usmenim dogovorima između susjeda. Kada bi te osobe preminule, a dogovori pali u zaborav, isplivali bi problemi. Situacija se dodatno pogoršala zbog ozakonjenja bez kriterija nelegalnih objekata koje je omogućio Zakon o ozakonjenju nelegalno izgrađenih zgrada. Navedeni je zakon podržao nered u prostoru, a posljedice će se trajno osjećati, kaže arhitektica Helena Sterpin.
Zakonski gledano, zgrada je legalna ako je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta. Također, zgrada je legalna ako je izgrađena prije 15. veljače 1968. te za to postoji valjani dokaz. Ona se dakle tretira kao da je izgrađena na osnovi građevinske dozvole. Treba, međutim, uzeti u obzir i mogućnost da se jednom izgrađena zgrada kasnije mijenjala.
- Svaka izmjena otvora na građevini trebala bi se izvesti uz potrebnu projektnu dokumentaciju i ako se mijenja mehanička otpornost i stabilnost ili neki drugi temeljni zahtjev za građevinu, takva izmjena se radi kroz ishođenje građevinske dozvole. Posebno treba voditi računa o otvorima prema susjednim česticama koji se moraju izvesti u skladu s prostorno planskom dokumentacijom i drugim propisima. Ovo potonje nije slučaj ako se radi o građevini sagrađenoj prije 15. veljače 1968., te ako se može dokazati da otvori nisu izvedeni kasnije. Dokazivanje podrazumijeva izradu elaborata sudskog vještaka, prikupljanje materijalnih dokaza poput fotografija ili izjava svjedoka, objašnjava Helena Sterpin.
Cijela je procedura, međutim, prilično zahtjevna pa se susjedima savjetuje da pokušaju prije svega pronaći zajedničko rješenje. Način života i životne potrebe mijenjanju se brže od zgrada i ponekad je najbolje držati starih mudrih izreka: "Gdje čeljad nije bijesna, kuća nije tijesna".
