(VIDEO) U PULI ŽIVI OKO 1200 PAROVA GALEBOVA Do sada postavljeno 3359 lažnih jaja, smanjenje populacije očekuje se ZA PET GODINA
Područja gdje galebovi u najvećem broju savijaju gnijezda je područje cijelog središta grada od starogradske jezgre, tržnice pa sve do područja Monte Zara, Monvidala, Kaštanjera, Šijane, Verude, Gregovice, Vidikovca i Stoje
6 min
Borka Petrović
Područja gdje galebovi u najvećem broju savijaju gnijezda je područje cijelog središta grada od starogradske jezgre, tržnice pa sve do područja Monte Zara, Monvidala, Kaštanjera, Šijane, Verude, Gregovice, Vidikovca i Stoje
Međususjedska svađa na Monvidalu, koja je krenula od hranjenja mačaka, a završila na galebovima, pokazala je da su ove ptice sve veći problem u gradu Puli. Mnogi su u svojim komentarima napisali da i oni imaju problema s galebovima koji su glasni, raznose smeće, ne daju im spavati....
Stoga smo upitali Grad Pulu kako napreduje projekt "lažnih jaja".
Jedna nam je čitateljica čak poslala video kako se to čuju galebovi kada "imaju party" na ravnom krovu u središtu grada. Veli da ni sama ne zna čime to tako lupaju, a da je najgora galama kada imaju ptiće i kako doista kreću kreštati čim svane, pa je u neke dane gotovo nemoguće spavati.
Kako doznajemo Grad će i ove godine financirati projektne aktivnosti projekta "Galeb klaukovac".
U tijeku je postupak jednostavne nabave koji će okončati dana, 30. ožujka, a čiji glavni cilj projekta je uspostava sustava praćenja, kontrole i smanjenja populacije galeba klaukavca na teritorijalnom području zapadne obale Istre od grada Novigrada, Poreča, Rovinja i Pule te vraćanje galebova iz urbanog područja na njihovo prirodno stanište - otoke i hridi.
Skupljaju se oko kontejnera, na tržnicama, terasama restorana
- Činjenica je da galebovi kao i neke druge divlje životinje u potrazi za hranom dolaze u urbana središta te svoja prirodna staništa mijenjaju gradskim, gdje se hrane otpadom iz gradskih deponija i kontejnera, a prisutni su i na gradskim tržnicama, objektima koji prodaju ili proizvode hranu, terasama ugostiteljskih objekata, turističkim kompleksima, trgovačkim centrima te školama i vrtićima gdje ih obično hrane djeca. Treba napomenuti da sakupljanja galebova bilježimo i na gradskim hranilištima za mačke, navode iz Grada Pule.
Galebovi dolaze i na hranilišta za mačke
Upravo u blizini takvih mjesta galebovi svijaju svoja gnijezda kako bi bili što bliže izvoru hrane, a to su obično ravni krovovi kuća za stanovanje, škola, vrtića, hotela, restorana, i objekti koji obično nisu naseljeni (napuštene kuće, tvornice, kuće za odmor koje ljudi koriste u ljetnim mjesecima i slično).
Ovaj projekt, napominju iz Grada, temelji se upravo na kontroli broja populacije galebova po humanoj metodi zamjene pravih jaja lažnim te vraćanje galeba iz urbanih središta u prirodna staništa. Kako napominju, metoda smanjena populacije galeba klaukavca dozvoljena je od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i od javnog je interesa, obzirom da utječe na javno zdravlje te sigurnost ljudi i njihove imovine.
Dakle, riječ je o metodi privremenog onemogućavanja reprodukcije ptica za razliku od metode trajnih kastracija i sterilizacija koje se provode kod nekih životinja, a isti takav projekt provodi se i u drugim primorskim gradovima EU koji se suočavaju sa istim problemom.
Ovaj projekt se provodi gotovo u svim gradovima zapadne obale Istre od grada Poreča koji je sa projektom počeo 2011. godine, a 2015. godine projektu su se priključili gradovi Novigrad i Rovinj, a 2020. godine i Grad Pula.
- U samom gradu Puli i turističkim naseljima od 2020. godine kada smo započeli s provedbom projekta pa do 2022. godine ukupno je postavljeno 3359 lažnih jaja, od toga 2020. godine 812, lažnih jaja, 2021. godine 1164 lažnih jaja i 2022. godine 1383 lažnih jaja, poručuju iz Grada Pule.
Povećanje broja postavljenih lažnih jaja je, napominju, logičan je slijed obzirom da se realna ocjena smanjenja broja galebova na projektom obuhvaćenom području očekuje za pet godina.
- Ovaj povećan broj lažnih jaja upravo dokazuje da sada već veliki broj građana prepoznaje projekt te da se sve veći broj aktivno uključiuje u projekt u smislu identifikacije i dojave mogućih lokacija gnijezda galebova, te su samim time postali važni saveznici u provedbi ovog projekta navode.
Cilj je vratiti galebove u prirodna staništa
Uspjeh samog projekta ne temelji se, naglašavaju, samo na postavljanju lažnih jaja, već obuhvaća niz drugih aktivnosti kao što su - smanjena izvora hrane, senzibilizacija i edukacija građana na pravilno postupanje sa pticama, samozaštita i razumijevanje problema za što je Grad Pula s ostalim partnerima koji u ovom projektu sudjeluju financirao tiskanje 20.000 edukativnih letaka, a ove je godine donio odluku o zabrani hranjenja ptica i ostalih životinja na javnim površinama upravo iz navedenih razloga.
U Poreču broj smanjen za 70 posto
Da je za uspjeh projekta potreban duži vremenski razdoblje dokazuje upravo primjer grada Poreča koji je s ovim projektom počeo 2011. godine, a prošle godine bilježi smanjena broja savijenih gnijezda u naseljima za 70 posto, a u turističkim objektima za čak za 80 posto.
Kako navode u gradskom odgovoru, temeljem navedenih saznanja procjena je da u gradu Puli živi oko 1200 parova galeba klaukauca, no ukupan broj se ne može točno procijeniti obzirom da ovaj projekt ne obuhvaća obližnje otoke koja su njihova prirodna staništa.
- Što se tiče pozicija gdje galebovi savijaju gnijezda na području grada Pule moramo naglasiti da su to područja u blizini objekata gdje se prodaje hrana (marketi, pekare tržnice) zatim škole i vrtići, napušteni objekti i privatne kuće i neboderi na gotovo cijelom području grada pa tako i turističkih objekata Arena hospitaliy grupe i hotela Pule koji uz Grad Pulu financiraju ovaj projekt, navode nam iz Grada.
Područja gdje galebovi u najvećem broju svijaju gnijezda je područje cijelog središta grada od starogradske jezgre, tržnice pa sve do područja Monte Zara, Monvidala, Kaštanjera, Šijane, Verude, Gregovice, Vidikovca i Stoje.
Ove godine ovisno o vremenskim uvjetima zamjena jaja bi mogla započeti sredinom travnja, a može trajati do kraja svibnja. Već početkom travnja provjeriti će se pozicije svih gnijezda koje su mapiranjem označena od 2020. do 2022. godine, a mapiranje gnijezda će se nadopuniti u 2023. godini.
Prijenosnici bolesti
Iz Grada naglašavaju da je najznačajniji problem obitavanja galebova u gradu to što galeb klaukavac utječe na javno zdravlje ljudi obzirom da je da može biti prijenosnik nekih bakterijskih, virusnih i nametničkih bolesti štetnih za ljudsko zdravlje ujedno su opasni su za sigurnost ljudi, obzirom da zbog potrage za hranom ova vrsta galebova napada ptice, kućne ljubimce pa čak i ljude te zbog svoje težine i oštrog kljuna mogu izazvati ozbiljne povrede.
Nadalje, u gradskom odgovoru se napominje da, prilikom valjenja ptića i njihovog boravka u gnijezdu do faze napuštanja gnijezda, ptice stvaraju buku. Konačno utječu i na sigurnost imovine obzirom da izmetom uzrokuju štetu na automobilima i na fasadama kuća.
Ukupni troškovi ovog projekta na području Grada Pule iznosi 27.7539 eura u koje je uključena stopa PDV-a. Od toga Grad Pula za ovaj projekt izdvaja 14,931 eura, TZ Grada Pule 6.636 eura, Arena hospitality group 4.645 eura i BMV inženjering 1.327 eura.
Projekt provodi Veterinarska bolnica Poreč d.o.o. iz Poreča.
U sklopu projekta izrade Plana urbane sigurnosti predviđeno je održavanje tri stručna skupa, rasprave unutar dvije fokus grupe, intervjui s eminentnim stručnjacima i sudjelovanje građana Pule putem online upitnika
Djelatnik azila Tihomiru: "Oni su živjeli u lošim uvjetima, zato su i ovdje. Ali oni ovdje uopće ne pate. Mi ih sve volimo, pazimo, oni se istrče na ovoj livadi, dobiju hranu, na toplom su. No, bilo bi im ipak bolje u nečijem domu" * Voditelj azila Bojan Zidarić uzvraća na kritike Dušice Radojčić da su životinje u azilu izložene virusima i da dosta životinja ugiba * U azilu je sada 15-ak pasa i par mačaka, većina pasa je iznimno draga, a dva su opasna zbog pretrpljenog nasilja koje su trpjeli od prethodnog vlasnika. Njih čeka resocijalizacija
Odsjek za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Puli poziva na prigodno predavanje u petak, 13. prosinca, u podne. Pod naslovom "Byronu u čast" održat će ga na hrvatskome jeziku Krešimir Vunić, profesor engleskoga jezika i književnosti te filozofije, inače, stalni član spomenutoga Odsjeka. U predavanju će još sudjelovati studenti anglistike, Lorena Madeško i Gabriel Smoljan, koji će čitati ulomke iz Byronovih djela na engleskome jeziku
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.