BOŠKARINI NA KAMENJAKU Odrasli "dobroćudni divovi" dosežu težinu od 1000 pa sve do 1500 kilograma

Pedesetak metara od istarske farme na Donjem Kamenjaku nalazi se ograđeno područje s otvorenom štalom na kojemu boravi sedam istarskih goveda, poznatijih po nazivu boškarini, četiri krave i tri vola. Javna Ustanova Kamenjak ih je nabavila uz pomoć Agencije za ruralni razvoj, a o njima cjelogodišnju brigu vodi OPG Mezulić.

Glavni cilj ovog projekta nabave boškarina je unaprjeđenje poljoprivrede i stočarstva. Također, služi za predstavljanje ove autohtone hrvatske pasmine specifične za Istru brojnim turistima koji posjećuju Donji Kamenjak. Boškarini pripadaju skupini krupnih goveda podolskoga tipa. Odrasli volovi dosežu težinu od 1000 pa sve do 1500 kilograma.

U društvu ravnatelja JU Kamenjak Aljoše Ukotića posjetili smo ove iznimne životinje i uvjerili se kako ovi dobroćudni divovi s razlogom izazivaju divljenje mnogobrojnih posjetitelja Kamenjaka.

Boškarini pokazuju jako malo zanimanja za ljude koji im priđu, eventualno okrenu glavu i pogledaju pridošlice, te mirno nastavljaju preživati.

Boškarini i turisti preko ljeta na Kamenjaku

Boškarin Neven i ravnatelj JU Kamenjak Aljoša Ukotić

Čini se kako u hijerarhiji istarskih goveda pravo prvenstva pri hranjenju imaju volovi. Krave jedu tek nakon njih. Pošto smo još uvijek u kalendarskoj zimi i nema dovoljno vegetacije, boškarini na pašu idu tri puta tjedno, a ostatak prihranjivanja se odvija u štali.

- 2016. godine JU Kamenjak uspostavila je stazu tradicije koja vodi do farme boškarina i istarske farme koja je poznata po agroturizmu. Na stazi tradicije prikazana je važnost stočarstva za očuvanje raznolikosti krajobraza i staništa, ali i poljoprivrede koja se tijekom godina ustalila na ovom području, poput uzgoja masline, ali i poznate premanturske kapule. Na godišnjoj razini za troškove održavanja istarskih goveda, hranidbu i veterinarske usluge Ustanova ima rezervirano 13.000 eura, kazao je Aljoša Ukotić i nastavio:

"Cilj reintrodukcije goveda, ali i općenito stočarstva, očuvanje je ciljnih staništa, suhih submediteranskih travnjaka koji su prepoznati na europskoj razini te su dio Natura 2000 mreže. Na području Kamenjaka imamo gotovo stotinjak hektara koji su pogodni za ispašu. Danas su upravo suhi submediteranski travnjaci na Kamenjaku najveća riznica bioraznolikosti, na kojoj raste najveći broj zaštićenih i rijetkih biljnih svojti, a nekima od njih područje Kamenjaka je i jedino poznato stanište u Hrvatskoj, poput žute kičice."

Boškarini na Kamenjaku

Vratit ćemo ovce na Kamenjak

Prijašnjih godina na području Donjeg Kamenjaka često su se mogle vidjeti i ovce kojih sada nema. Zna se kako je njihova funkcija u održavanju vegetacije Kamenjaka veoma bitna. Stoga je JU Kamenjak odlučila osigurati njihov povratak. Za tu namjenu osigurali su 35.000 eura.

Ovce na Kamenjaku prije pet godina

Broj ovaca za trenutno stanje otvorenih staništa na Kamenjaku je jedno do dva grla po hektaru, što je utvrđeno projektom „Karta staništa i smjernice za održivo upravljanje staništima na području značajnog krajobraza Donji Kamenjak i medulinski arhipelag“ koje je proveo Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu još 2014. godine.

- Trenutno bi idealna brojka bila oko 120 ovaca, ali budući da već provodimo aktivnost revitalizacije stanišnog tipa Eumediteranskih travnjaka na lokaciji Češljevica – Jugo svakako se nadamo da će se otvoriti mogućnost i za veći broj grla, poručio je Ukotić, te nadodao:

"Trenutno tražimo pogodne suradnike na projektu te postoji više mogućnosti. Međutim, pitanje je volje samih stočara jer biti pastir i brinuti o stoci nije lako te iziskuje dodatne napore, infrastrukturu i odricanja samog vlasnika stada. Nadamo se da ćemo uskoro moći i nešto konkretnije reći o tome. Želim napomenuti da zadnjih godinu, dvije, Ustanova intenzivira ovu problematiku, te se nadamo da ćemo uskoro imati ovce na Kamenjaku."