Na prostoru kojim mnogi Puležani svakodnevno prolaze, često i ne sluteći što se sve skriva među raslinjem i vlažnim staništima, odvija se život koji uglavnom ostaje izvan pogleda. Zahvaljujući strpljivom promatranju i fotografskom objektivu, taj dosad slabo poznati svijet postupno izlazi na vidjelo
Na prostoru kojim mnogi Puležani svakodnevno prolaze, često i ne sluteći što se sve skriva među raslinjem i vlažnim staništima, odvija se život koji uglavnom ostaje izvan pogleda. Zahvaljujući strpljivom promatranju i fotografskom objektivu, taj dosad slabo poznati svijet postupno izlazi na vidjelo
Dok se posljednjih mjeseci intenzivno raspravlja o budućnosti Pragrandea i planiranoj izgradnji parkirališta na njemu, fotograf Marinko Babić dokumentira biljni i životinjski svijet ovog područja nadomak središta Pule. Njegova opažanja, među kojima se posebno ističe 38 zabilježenih strogo zaštićenih vrsta ptica, otvaraju pitanje koliko zapravo poznajemo prirodno bogatstvo prostora o čijoj se budućnosti odlučuje.
I dok u javnosti traje rasprava o planiranim zahvatima na Pragrandeu, pulski fotograf Marinko Babić već mjesecima istražuje njegov biljni i životinjski svijet. S fotoaparatom u rukama obilazi dolinu i područje izvora Fontanela, dokumentirajući vrste koje ondje pronalaze svoje stanište.
Dosad je, prema njegovim riječima, zabilježio čak 38 strogo zaštićenih vrsta ptica, uz brojne druge životinjske i biljne vrste. Njegova opažanja upućuju na bogatstvo živog svijeta ovog područja, smještenog u neposrednoj blizini gusto izgrađenih dijelova Pule.
O njegovu radu, ali i potrebi stručne valorizacije Pragrandea, razgovarali smo s Ivom Maslovar iz Udruge Jestiva Pula i samim Marinkom Babićem, kojemu je fotografiranje prirode postalo način da građanima približi svijet koji se nalazi gotovo u središtu grada.
Zadnje dvije godine nešto intenzivnije pratimo Pragrande, a posebno je angažiran Marinko Babić, koji je od proljeća ondje proveo silne dane i sate, bilježeći na platformi iNaturalist biljne i životinjske vrste koje pronalazi. Posebno je zanimljiv podatak da je dosad zabilježeno čak 38 strogo zaštićenih vrsta ptica, veli Maslovar.
Smatra da bi već taj podatak trebao potaknuti nadležne institucije da detaljnije istraže područje, osobito u kontekstu planiranih zahvata.
- Postoje europski i hrvatski propisi o zaštiti prirode i mislim da bi se naš grad trebao potruditi pokrenuti postupak zaštite ili barem stručnu analizu ovog područja. Imamo javnu ustanovu Natura Histrica i smatram da bi se Grad Pula i Istarska županija trebali pokrenuti te zatražiti stručnu analizu prije bilo kakvih budućih planova i radova, ističe Maslovar.
Marinko Babić inače se bavi podvodnom fotografijom, pa je njegova povezanost s vodom bila i razlog zbog kojeg se zainteresirao za izvor Fontanela, smješten u dolini Pragrande. Ono što je ondje zatekao nije odgovaralo njegovim očekivanjima.
- Saznao sam da u dolini Pragrande postoji izvor Fontanela, koji su ljudi koristili za piće do sredine prošlog stoljeća. Bio je to izdašan, živi izvor poznat od antičkih vremena. Međutim, kada sam vidio u kakvom je stanju danas, ostao sam razočaran. Njegovo je stanje više nego žalosno jer se voda, koja i dalje izvire, preusmjerava u kanalizaciju, a nekadašnjeg potočića više nema, objašnjava Babić.
Zatečeno stanje potaknulo ga je na razmišljanje o tome što bi mogao učiniti kako bi pridonio mogućoj revitalizaciji izvora i očuvanju okolnog područja. Odlučio je iskoristiti svoje fotografsko iskustvo i međunarodnu platformu iNaturalist, na kojoj se dokumentiraju opažanja biljnih i životinjskih vrsta.
- Pitao sam se što mogu učiniti da se to stanje promijeni i da možda dođe do revitalizacije i zaštite izvora i cijelog područja. Najpametnije što mi je palo na pamet bilo je napraviti projekt na iNaturalistu, svojevrsnu inventarizaciju živog svijeta koji ondje postoji, uz mogućnost da identifikaciju zabilježenih vrsta potvrde i stručnjaci, govori nam.
Tako je nastao projekt "Živi svijet izvora Fontanela i doline Pragrande", kroz koji Babić sustavno prikuplja fotografske zapise o vrstama prisutnima na ovom području. Opažanja su javno dostupna, a u identifikaciji vrsta mogu sudjelovati i drugi korisnici platforme, uključujući poznavatelje pojedinih skupina biljaka i životinja.
Iako se među Babićevim nalazima posebno ističu strogo zaštićene ptice, njegova opažanja obuhvaćaju znatno širi životinjski svijet. Na Pragrandeu je fotografirao i evidentirao različite vrste sisavaca, gmazova, vodozemaca, mekušaca, kukaca, rakova, paučnjaka, bogomoljki, stonoga, nakaznika, mrežokrilaca i vodencvjetova. Napominje da sve vrste koje je snimio još nisu potvrđene na platformi, a neke vrste koje je uočio nije uspio snimiti.
Posebno su mu zanimljive biljke i životinje vezane uz vodu i vlažna staništa jer to je bit doline Pragrande. Slatkovodno stanište na mediteranskoj obali preduvjet je za nevjerojatnu biološku raznolikost na ovako malom prostoru.
Fotografski zapisi pritom omogućuju da se pojedine vrste evidentiraju i naknadno provjeravaju, a prikupljena opažanja mogu poslužiti kao polazište za sustavnije istraživanje lokalne bioraznolikosti.
Iako je u dokumentiranje prirode Pragrandea uložio mnogo vremena, Babić vlastiti angažman ne želi stavljati u prvi plan.
- Meni ne treba pozornost. Želim pozornost skrenuti na Pragrande, na taj biljni i životinjski svijet koji je tu opstao unatoč našem neodgovornom ponašanju i dubokom nepoštivanju prirode. Ja sam samo alat, u toj sam priči nebitan.
Njegove fotografije imaju i vrijednost izvan samog evidentiranja vrsta jer građanima omogućuju da upoznaju životinje i biljke koje možda nikada nisu primijetili, iako žive u njihovoj neposrednoj blizini.
Podsjetimo da se o budućnosti Pragrandea govori već godinama, a odnos prema ovom prostoru mijenjao se zajedno s urbanističkim zamislima i prioritetima gradskih vlasti.
Podsjetimo, u vrijeme prethodne gradske vlasti raspisan je arhitektonsko-urbanističko-krajobrazni natječaj za uređenje približno 26 hektara Pragrandea, kojim se nastojalo pronaći rješenje za pretvaranje tog prostora u uređenu zelenu zonu s različitim javnim sadržajima. Među predviđenim elementima spominjali su se botanički park, gradski voćnjaci i povrtnjaci, kišni vrtovi te prostori za rekreaciju i druženje građana, uz naglasak na očuvanju i povećanju bioraznolikosti.
Posljednjih mjeseci rasprava je ponovno intenzivirana zbog planirane izgradnje triju parkirališta na području Pragrandea. Dio građana, aktivista i udruga upozorava na moguće posljedice takvih zahvata za postojeća staništa i zeleni koridor, a nezadovoljstvo je izraženo i prosvjednom šetnjom tijekom koje su sudionici zatražili obustavu gradnje i trajnu zaštitu prostora.
U središtu rasprave tako se nalaze pitanja urbanističkog razvoja, prometnih potreba grada i očuvanja prirodnih vrijednosti područja koje se nalazi u neposrednoj blizini središta Pule.
Premda opažanja na platformi iNaturalist ne mogu zamijeniti sustavnu stručnu inventarizaciju, ona mogu biti vrijedan polazni podatak za istraživanje prirodnih vrijednosti Pragrandea. Jednako tako, stanje izvora Fontanela i mogućnosti njegove revitalizacije otvaraju dodatna pitanja o očuvanju ovog prostora.
Dok se raspravlja o budućim urbanističkim zahvatima, Babićeve fotografije otkrivaju dio prirodnog svijeta koji mnogim građanima ostaje nepoznat, premda se nalazi gotovo u središtu Pule.
Koliko je to bogatstvo doista veliko i kakvu zaštitu zaslužuje, tek bi trebala pokazati stručna istraživanja. Babić je svojim radom već učinio prvi korak – omogućio je da život Pragrandea postane vidljiv svima.
"Ostao sam u šoku kada su mi počeli skandirati već na prvoj utakmici! Predivan osjećaj!", veli Rene. Iako službeno stranac u ekipi, mladi slovenski U-21 reprezentativac Istrijan je sa sjevera, iz Kopra. Odlazak u Domžale u 17. godini odveo ga je daleko od mora i sada je u Puli opet svoj na svom. U u Istri se osjeća odlično i osjeća da igra sve bolje. A nakon treninga - pravac Havajska Havajska plaža
Sutra ujutro donosimo razgovor s etnologinjom Ivonom Orlić, autoricom knjige o Franciju Blaškoviću, uoči skore promocije na pulskom Sajmu knjiga. Razgovor je vodio Zoran Angeleski
Ova ekipa je trenutno prva i u dobrom ritmu, no kao što sam rekao, mi se želimo pokazati u najboljem svjetlu i očekujem dobru izvedbu s naše strane, kazao je trener
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
