Umrla je Arinka Šegando Blašković, legendarna Šjora Špija
Uz bogatu glazbenu ostavštinu, Šjora Špija ostavila je neizbrisiv trag u radijskim emisijama koje su obožavali mnogi, a kojima je ukazivala na nepravdu, posebno prema malim ljudima, penzićima
Nakon tri dana akcije pošumljavanja s mladicama hrastova, na terenu je vidljivo da je planirana brojka od 1500 sadnica premašena, a volonteri i organizatori ne odustaju, već marljivo nastavljaju saditi i dalje, jer smatraju, što više, to bolje za prirodu
Nakon tri dana akcije pošumljavanja s mladicama hrastova, na terenu je vidljivo da je planirana brojka od 1500 sadnica premašena, a volonteri i organizatori ne odustaju, već marljivo nastavljaju saditi i dalje, jer smatraju, što više, to bolje za prirodu
Akcija sadnje stabala hrasta medunca i crnike na opožarenom području Valdebeka u tri dana trajanja premašila je zacrtanih 1500 sadnica, jer volonteri ne odustaju te sade i dalje.
Naime, iako se akcija bliži kraju, volonteri su iskazali želju da i dalje sade, te je i danas na ovom hvalevrijednom projektu bilo angažirano nekoliko stotina djece, mladih i odraslih.
Kako je na volontere djelovala ova sadnja, kazali su nam neki od njih u pauzi nakon napornog rada.
Da je ovaj pothvat poprimio i internacionalni značaj, potvrdila nam je Ruskinja Olga Berger s prebivalištem u Medulinu, koja se pozivu na sadnju odazvala čim je čula da se radi nešto korisno za prirodu.
- Jako volim raditi na zemlji s biljkama, te sam se rado odazvala i došla ovdje s mojom i kćerkom od prijateljice, kako bi dale naš doprinos sadnji ovog opožarenog područja. Mislim da je ovo jako lijepo, kako za nas odrasle, tako da i djeca nauče o važnost šuma i prirode općenito., istaknula je Olga.
Mario Lovrić iz Marčane odlučio je doći kako bi iza sebe ostavili nešto korisno za buduće generacije.
- Želja mi je da iza nas ostane nešto pozitivno, a ne samo uništeno. Vidite koliko je ovdje djece i mladih, to je veliki poticaj i za nas odrasle. Što se sadnje tiče, moram naglasiti da ima par težih lokacija gdje je puno kamenja, ali imamo dobrog suradnika iz prirode, divlje svinje, koje su s tragovima svojeg kopanja pokazale gdje je zemlja rahlija i bez puno kamenja, poručio je o suradnji ljudi i stanovnika prirode Lovrić.
Izviđači su se pokazali kao najaktivniji sudionici na akciji, što je potvrdila i Asja Burba iz Odreda izviđača "Istra" Pula.
- U izviđačima sam već jedanaest godina, i jedna sam od voditeljica djece iz našeg Odreda, a čim sam čula za ovu akciju, naravno da sam morala doći. Posebno mi je drago da se jedna ovako velika akcija sadnje održava u Puli i želja mi je potaknuti i druge da dođu, kako bi opet napravili šumu na ovom opožarenom području, rekla je Asja o svojoj motivaciji.
A da su djeca aktivno sudjelovala u sadnji pokazale su nam sestre Jana i Buga, koje su istaknule da jako vole biti u prirodi, te da smatraju da moraju pomoći zajednici. Ono što nas je posebno fasciniralo je njihova upućenost u važnost ovakvog projekta.
- Nakon požara koji je ovdje bio prije dvije godine, smatram kao i svi ostali da se ta stabla moraju nadoknaditi. Drveće nam je jako bitno, jer obavlja životno potrebnu fotosintezu, a vidljivo je da mi u Puli nemamo dovoljno stabala, te svako puno znači, kazala je Jana, a njena mlađa sestra Buga se pohvalila da su njih dvije posadile ukupno 14 sadnica.
Davor Kablar Kabi zamjenik starješine iz Odreda izviđača "Istra" nije skrivao zadovoljstvo učinjenim, jer je premašena planirana brojka sadnica, što ukazuje na veliki odaziv akciji, naročito djece i mladih.
- Ovo je inače akcija Šumoborci, Saveza izviđača Hrvatske koju u suradnji s drugim dionicima organiziramo, kako bi pošumili ovo opožareno područje. Akcija je definitivno uspjela, a koliko su svi bili vrijedni potvrđuje činjenica da dolaze dodatne sadnice, kako bi nastavili s poslom i krenuli u daljnje rušenje rekorda, s ponosom je naglasio Kabi.
Uz bogatu glazbenu ostavštinu, Šjora Špija ostavila je neizbrisiv trag u radijskim emisijama koje su obožavali mnogi, a kojima je ukazivala na nepravdu, posebno prema malim ljudima, penzićima
Pulski filmski festival izražava podršku književniku i scenaristu Vladimiru Arsenijeviću nakon napada kojem je bio izložen u Beogradu te osuđuje svaki oblik nasilja i zastrašivanja usmjerenog prema umjetnicima i svima koji se zalažu za dijalog, slobodu izražavanja i kulturu sjećanja
Tek što su napustili gnijezda, kreću u prve letove, nespretni i potpuno ovisni o roditeljima. Upravo tada završavaju na gradskim ulicama, parkiralištima i prometnicama, gdje mnogi ne prežive susret s automobilima ili ljudskom netrpeljivošću. Iako ih brojni smatraju napasnicima, njihova prisutnost u urbanim sredinama ponajprije je posljedica načina na koji smo uredili vlastiti prostor i učinili ga nepresušnim izvorom hrane
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.