ULIKA 2024. Sutra u Medulinu 19. Smotra maslinara i uljara
Svi uzorci koje su prijavili maslinari na analizi su pokazali vrlo dobru i odličnu kvalitetu
Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 76 posto u vlasništvu države, a 24 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika * Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša
Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 76 posto u vlasništvu države, a 24 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika * Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša
Međunarodni dan šuma, 21. ožujka, ove se godine obilježava na temu "Šume i održiva proizvodnja i potrošnja“, čime se želi upozoriti da obnova i održivo gospodarenje šumama pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i kriza koje se događaju zbog gubitka bioraznolikosti.
Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša.
Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč naporima za smanjenjem ispuštanja plinova s učinkom staklenika. Stoga održivo gospodarene šume ispunjavaju sve općekorisne funkcije i proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica.
Iz Hrvatskih šuma poručuju kako u Hrvatskoj nema straha od nestanka šuma jer se njima i šumskim zemljištem gospodari održivo, na temelju šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose za 10 godina.
Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, zbog toga se u Hrvatskoj godišnje siječe manje drva nego što prirasta, ističu u Hrvatskim šumama.
Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 76 posto u vlasništvu države, a 24 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika.
Glavna odlika hrvatskih šuma je da su 95 posto prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture.
Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine hrvatske šume toliko raznolikima. Svaka vrsta i područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja, a sve one imaju šumara s iskustvom prethodnika stečenim u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.
"Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste i sva tri velika europska predatora - smeđi medvjed, vuk i ris", poruka je Hrvatskih šuma.
No, privatnici šumovlasnici upozoravaju da EU Hrvatsku „kažnjava“ zbog dobrog stanja naših šuma jer će usvojene strategije, naslanjajući se na Zeleni plan EU, negativno djelovati na održivost gospodarenja budući da se okolišna sastavnica pretpostavlja gospodarskoj i socijalnoj, što će uzrokovati smanjenje proizvodnje i ukidanje radnih mjesta.
I to iako su vlasnici šuma u Hrvatskoj uz pomoć šumarske struke prirodnim gospodarenjem cjelovitim šumskim ekosustavom sačuvali šumsko blago, o čemu svjedoči izvješće o stanju prirode u Hrvatskoj od 2013. do 2017. godine, koje ocjenjuje šume kao izvanredne i dobro očuvane u 98,88 posto površine.
Svi uzorci koje su prijavili maslinari na analizi su pokazali vrlo dobru i odličnu kvalitetu
Hrvatsku treba osloboditi od lopovluka, od čovjeka kojem je potrebna pomoć nekog poput Bože Petrova, Ivane Kekin ili njegovog stranačkog kolege Čelića. Hrvatska neće moći funkcionirati s Turudićem i lex AP-om. Ne dopuštam da netko misli da se Hrvatska može pretvoriti u totalitarnu državu, rekao je Grbin
"Imajte svi na pameti da kada uzimate izjave od gospode iz Domovinskog pokreta da znate da vas smatraju neprijateljima države. Ne smatraju vas novinarima ili novinarkama koji rade svoj posao u interesu javnosti, nego da ste neprijatelji Hrvatske koje treba kroatizirati", rekao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko * "Nisam primijetio da je itko digao riječ. Gdje je ta intelektualna elita Hrvatske koja sada šuti, a još neprihvatljivija je šutnja i tehničke ministrice kulture i medija i cijelog HDZ-a koji još jednom pokazuje što misli o nama", ustvrdio je Zovko
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.