ISTARSKE PASMINE: Koza u najugroženijij katergoriji, populacije boškarina i magarca porasle između 40 i 60 posto

U organizaciji Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI) i Jutarnjeg lista, u Istarskoj sabornici u Poreču, danas je održana konferencija o autohtonim istarskim pasminama koja je okupila velik broj stručnjaka, predstavnika institucija i gospodarstva s ciljem jačanja očuvanja i tržišne valorizacije izvornih pasmina. Konferenciji su se odazvali potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske David Vlajčić, istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić te u ime organizatora, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre Igor Merlić i glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

U prigodnom govoru okupljenima župan Miletić istaknuo je kako tema autohtonih pasmina povezuje istarsku tradiciju i identitet s izazovima suvremenog razvoja, osobito u kontekstu održivosti i otpornosti, naglasivši kako je Istra u proteklim godinama ostvarila značajne iskorake u njihovu očuvanju.

foto: Županija istarska / Regione istriana

Posebno je izdvojio primjer istarskog goveda (boškarina), čija je populacija danas stabilizirana te više nije u kategoriji ugroženih pasmina, uz oko 2.500 grla, što je rezultat dugogodišnjeg rada i predanosti uzgajivača.

Govoreći o razvoju ruralnih područja, istaknuo je kako je cilj bio očuvati ljude i život na selu, koji danas ponovno dobivaju na vrijednosti, ali i dalje zahtijevaju dodatne iskorake, osobito u području dostupnosti poljoprivrednog zemljišta.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je kako konferencija ima posebnu vrijednost jer fokus stavlja na konkretne rezultate. Naglasio je kako su autohtone istarske pasmine, boškarin, istarska ovca, koza i magarac, duboko utisnute u identitet Istre te predstavljaju jedinstvenu vrijednost koju nije moguće kopirati.

Upozorio je kako očuvanje tih pasmina znači očuvanje tradicije, ali i stvaranje temelja za budući razvoj, istaknuvši da su autohtone pasmine svojevrsni most između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Govoreći o konkretnim pokazateljima, naveo je kako su u posljednje četiri godine zabilježeni pozitivni pomaci kod boškarina i magarca, čije su populacije porasle između 40 i 60 posto, dok se istarska ovca suočava s padom broja uzgajivača, kojih je danas svega 11, što dovodi u pitanje i budućnost proizvodnje istarskog ovčjeg sira.

Istarska koza, dodao je, nalazi se u najugroženijoj kategoriji prema FAO standardima, s tek devet uzgajivača. Istaknuo je kako su državne potpore neophodne za očuvanje genetskih resursa, pri čemu je od 2021. do 2026. godine za tu namjenu isplaćeno više od pola milijuna eura, dok je u tijeku i novi ciklus ulaganja vrijedan više od 240.000 eura. Ipak, naglasio je kako financijska sredstva sama po sebi nisu dovoljna, već je bitno povezivanje uzgoja s proizvodnjom i turizmom, u čemu je Istra među vodećima u Hrvatskoj.

foto: Manuel Angelini

Podsjetio je i kako Hrvatska danas ima 52 proizvoda sa zaštićenim oznakama kvalitete, među kojima se Istra ističe pršutom, maslinovim uljem, boškarinom i ovčjim sirom, a uskoro se očekuje i proširenje te liste novim autohtonim proizvodima. Zaključno je poručio kako kroz kvalitetno brendiranje i valorizaciju autohtonih proizvoda može osigurati njihova dugoročna održivost, naglasivši da „brendiranje Istre zapravo počinje na pašnjacima“ te da bez uzgajivača i njihove predanosti ne bi bilo ni proizvoda ni identiteta.

Direktor AZZRI-ja Merlić istaknuo je kako stočarstvo, osobito uzgoj ovaca i koza, mora ostati sastavni dio života u ruralnim sredinama, uz primjenu suvremenih tehnologija, ali i očuvanje tradicionalnih načina korištenja prostora. Takav pristup, istaknuo je, ne doprinosi samo proizvodnji, već i očuvanju krajobraza, bioraznolikosti i društvene strukture sela.

Posebno je naglasio višestruku ulogu ispaše, od sprječavanja zarastanja zemljišta i smanjenja rizika od požara, do očuvanja ekosustava i stabilnosti ruralnih zajednica.

Govoreći o važnosti očuvanja pasmina, upozorio je kako njihov gubitak predstavlja i nepovratni gubitak genetskih resursa. Zaključno je naglasio kako je uloga AZRRI-ja u povezivanju tradicije i suvremenih znanja te da očuvanje autohtonih pasmina predstavlja dugoročnu strategiju razvoja ruralnih područja, ali i odgovornost sadašnje generacije prema budućima.

U nastavku konferencije održan je panel „Autohtone pasmine kao temelj posebnih proizvoda“, na kojem je sudjelovao i župan Boris Miletić koji je tom prilikom naglasio kako uspjeh Istre počiva na izvrsnosti i jasno usmjerenom razvoju.

„Kao mala regija, Istra je predvodnik u Hrvatskoj u brendiranju proizvoda zato što inzistira na kvaliteti, što rezultira održivijim poslovnim modelima“, rekao je župan ujedno naglasivši potrebu boljeg aktiviranja državnog poljoprivrednog zemljišta, kao i važnost odgovornog pristupa tržištu.

Program je nastavljen uvodnom prezentacijom o iskustvima brendiranja proizvoda autohtonih pasmina i regionalnim modelima razvoja, nakon čega je uslijedila panel rasprava posvećena ulozi autohtonih pasmina u stvaranju prepoznatljivih proizvoda. U drugom dijelu konferencije naglasak je stavljen na praktična iskustva proizvođača i udruga kroz panel „Od uzgoja do tržišta“.

Tom je prigodom predstavljen novi projekt „Ceste autohtonih pasmina Istre“, inovativni model povezivanja stočarstva i turizma, koji ima za cilj dodatno promovirati istarske autohtone pasmine te potaknuti njihovu veću vidljivost i potrošnju kroz turističku ponudu.

Kroz multidisciplinarni pristup na konferenciji se raspravljalo o uzgojnim programima, očuvanju genetskih resursa, gospodarskoj valorizaciji proizvoda te važnosti edukacije i promocije, a, moglo se također čuti kako su, dosadašnji rezultati takvog modela već vidljivi kroz stabilizaciju i rast populacija autohtonih pasmina te njihovo sve snažnije pozicioniranje u identitetu Istre.