"Mi imamo svoj uzgoj svinja, od krmača za prašenje, malih odojaka do velikih za klanje. Važna je sirovina, ali i vremenski uvjeti", približava nam tajnu kvalitetne kobasice Ljubica Franjul. Njena kćerka Morena dodaje: "Moraš dati sebe u to. Posvećenost je jako važna. Ako ti je to sekundarna djelatnost za dodatnu zaradu, to je redu, ali krajnji proizvod neće biti jednake kvalitete. Što se tiče svinja, mora se bar dvaput na dan otići u štalu. Ima posla, ali u tome je cijela naša obitelj"
"Mi imamo svoj uzgoj svinja, od krmača za prašenje, malih odojaka do velikih za klanje. Važna je sirovina, ali i vremenski uvjeti", približava nam tajnu kvalitetne kobasice Ljubica Franjul. Njena kćerka Morena dodaje: "Moraš dati sebe u to. Posvećenost je jako važna. Ako ti je to sekundarna djelatnost za dodatnu zaradu, to je redu, ali krajnji proizvod neće biti jednake kvalitete. Što se tiče svinja, mora se bar dvaput na dan otići u štalu. Ima posla, ali u tome je cijela naša obitelj"
Kobasice su dio prehrambene baštine čovječanstva već 3.500 godina; pripremale su se u Babilonu, proizvodili su ih stari Graci i Rimljani, spominje ih Homer u 'Odiseji', a u Aristofanovoj satiri "Vitezovi" siromašni proizvođač kobasica Agorakrit postaje vladar Atene. Grčki komediograf Epicharmus napisao je 50 komedija od kojih je više od pola izgubljeno ili očuvano samo u fragmentima, a jedna od njih nosi naslov ‘Orya’ ili ‘Kobasica’.
U vrijeme rimskog cara Nerona kobasice su bile neizostavni dio raskalašenih svečanosti, dok je u vrijeme cara Konstantina i proglašenja uvođenja kršćanstva službenom religijom Rimskog carstva jedenje kobasica zabranjeno i proglašeno grijehom. Kobasice su, međutim, bile toliko popularne među Rimljanima da su postale predmet masovnog krijumčarenja pa je zabrana njihova jedenja ubrzo ukinuta. Kobasičarstvo je procvat doživjelo u srednjem vijeku i postalo prava umjetnost, posebno u Njemačkoj gdje ih je osmišljeno preko 1.500 vrsta.
Iza nas je petina 21. stoljeća, a kobasica je i dalje vrhunska delicija, pa ni njena proizvodnja ne jenjava.
To nam potvrđuju i članovi obitelji Franjul iz Sv. Petra u Šumi, s kojma razgovaramo do njihovog štanda na Međunarodnom sajmu "S klobasicom u Europu", koji se u najpoznatijem hrvatskom 'gradu od kobasica' održava ovog vikenda po osmi put.
Mama Ljubica, odrasla u Slavoniji, tata Branko, kćerka Morena i sin Loris na svom imanju u Sv. Petru u Šumi čime jedan od rijetkih OPG-a u Istri koji proizvodi suhomesnate proizvode od sirovine iz vlastitog uzgoja, s 80 svinja godišnje.
Na ovom sajmu izlaže i 'Budak produkt', također iz Svetog Petra u Šumi, koji, uz obitelj Franjul, imaju jedini vlastiti uzgoj.
"Mi imamo svoj uzgoj svinja, od krmača za prašenje, malih odojaka do velikih za klanje. Važna je sirovina, ali i vremenski uvjeti", približava nam tajnu kvalitetne kobasice Ljubica Franjul.
Njena kćerka Morena dodaje: "Moraš dati sebe u to. Posvećenost je jako važna. Ako ti je to sekundarna djelatnost za dodatnu zaradu, to je redu, ali krajnji proizvod neće biti jednake kvalitete. Što se tiče svinja, mora se bar dvaput na dan otići u štalu. Ima posla, ali u tome je cijela naša obitelj".
Njihovi su kupci pretežito domaći, manje strani gosti, a uz Istru, vjerni klijenti su im u Rijeci, Opatiji, Lovranu. Franjuli su mali proizvođaći s jako puno upita, ali ne namjeravaju se širiti, jer misle da će tako nastradati kvaliteta. Ne čude stoga brojna zlatna odličja diljem Hrvatske i iz inozemstva, Srbije, Slovenije i Mađarske, a titulu šampiona zaradila je i na Danima hrvatskih kobasica i salama, i to za istarsku kosnicu koju nude i ovog vikenda u Sv. Petru u Šumi.
OPG Franjul postoji od 2013. godine, a 2019. ova vrijedna obitelj otvara prvu istarsku kušaonu kobasica kapaciteta do 30 osoba, koja je pristojno poslovala i tijekom posljednje dvije korona godine.
Novi, nagrađeni proizvod im je spomenuta kosnica, koja je, veli nam Morena, za razliku od drugih kobasica, sušena u goveđem, ne u svinjskom crijevu, a kako je ono deblje, sušenje traje dulje te zbog toga kosnica ima poptuno drugačiji okus od obične kobasice.
Obitelj Franjul raspolaže s dvije komore za sušenje i zrenje suhomesnatih proizvoda te jednim prostorom za sušenje pršuta. Franjuli u svom asortimanu nude suhu istarsku kobasicu, kobasice s ružmarinom, kobasice s tartufima, spomenutu osnicu, pancetu, ombolo i pršut, a poznati su po svom salaminu s četiri papra.
Milan Udovičić iz Žminja prvi je put svoje kobasice predstavio na ovom supetarskom sajmu prije pet godina i već je tad u premijernom nastupu tituliran šampionom, kao i iduće, 2018. godine.
- Svinjsko meso je jako ukusno, pojašnjava nam Udovičić gurmansku slast kobasice.
"Prije san dela u Purisu i stalno san nudija piletinu, a svi bi mi uzvraćali s 'nema tice do prasice. Ta kombinacija mesa, tradicionalnih lokalnih začina (sol, papar, češnjak koji se kuha u vinu...) i svinjske masnoće je pogodan, a baš se to koristi u kobasicama. Nekad je više, nekad manje masnoće; danas je opet interesantna ta masnoća i zdrava", veli Udovičić i nastavlja:
"Plus dobra sirovina plus da se dobro osuši, dakle postupno. Budući da zime nisu više oštre, ja san si pripremija tehnološke uvjete koji glume zimu pa mogu proizvoditi cijelu godinu. Jer, mogu kontrolirati tempretruru, vlagu i cirkulaciju zraka. Plus koristim tradicionalno plijesan. Dozvolim da mi plijesan obraste oko prozivoda. To je tradicija, a drugo, plementita bijela plijesan daje aromu proizvodu. Njezini enzimi prodiru u unutrašnjost proizvoda i daju mu gušt".
OPG Udovičić je dobitnik brojnih nagrada, i za istarsku kobasicu, i za istarsku salamu odnsono kosnicu, koja naziv dugjue tome što se punila u prosincu , i to u debelo crijevo, a počela bi se rezati za vrijeem košnje u svibnju, kad se ljudima davala jača hrana.
Sada je, veli, popularna kobasica s tartufima, kobasica s paprikom, s divljači.
Na pitanje kakav on meni osobno najviše voli, kaže: "Klasika je po meni najbolja. Kobasica ide uz dobar domaći kruh, domaći sir i pravo vino. Bez pravega vina vrlo je teško dobiti pravi gušt u kobasicama... I da, svakako je potrebno i pravo društvo, zaključuje susretljivi Milan Udovičić.
Prolazimo kratko uz štand Histris d.o.o. koji je proglašen šampionom u kategoriji kobasica i salama od divljači.
Organizatori očekuju da će sajam posjetiti nekoliko tisuća ljubitelja tradicionalnih kobasica i ostalih proizvoda, koji, mimo istarskih kobasica, mogu kušati i kupiti i 'Đakovački kulen', 'Baranjski kulen' iz Belog Manastira ili 'Slavonsku kobasicu' OPG-a Stojković.
Nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije covida-19, sajam se ovog vikenda održava na novoj lokaciji u 'Hrvatskoj kući od kobasica' nedaleko željezničkog kolodvora u Sv. Petru u Šumi, koja je otvorena prošle godine, kao jedinstven projekt vrijedan 3,5 milijuna kuna.
Na otvorenju sajma "S klobasicom u Europu" bila je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je tom prigodom rekla da se "ponosimo oznakama izvornosti za istarski pršut i za istarsko djevičansko maslinovo ulje te s oznakama koje su u pripremi, bilo za predaju na europskoj, bilo na nacionalnoj razini".
Ona je istaknula da su to meso istarskoga goveda boškarina, istarski ovčji sir, istarski med i istarska kobasica, koja je u pripremi za dobivanje prijelazne nacionalne oznake.
Načelnik općine Svetog Petra u Šumi i savjetnik ministrice poljoprivrede Mario Bratulić istaknuo je kako je želja općine potaknuti na veću potrošnju i uživanje u tradicionalnim hrvatskim proizvodima kako bi Sveti Petar u Šumi, kao zavičaj kobasica sa šest objekata za proizvodnju, postao stalno mjesto okupljanja ljubitelja suhomesnatih proizvoda iz zemlje i inozemstva.
Javoran je redakciji Istre24 poslala demanti na izjave dekana Istarskog veleučilišta, Daglasa Korace, a koje smo u utorak, kao dio izvještaja, prenijeli sa sjednice Skupštine Istarske županije
U sve tri istarske investicije iz praškog fonda zasad su uložili oko 25.000.000 eura
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
