Krasna Zemlja

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Masline su u 2021., u usporedbi s 2020., ostvarile 28 posto manju proizvodnju

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 116.631 tonu, što je pad od 5,6 posto prema godini ranije. Prirod po trsu je ostao isti i iznosio je 1,2 kilograma


 
1 min
HINA

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 116.631 tonu, što je pad od 5,6 posto prema godini ranije. Prirod po trsu je ostao isti i iznosio je 1,2 kilograma

Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u 2021. pala proizvodnja jabuka, šljiva, krušaka, bresaka u odnosu na godinu ranije, dok je istodobno porasla proizvodnja mandarina.

Proizvodnja jabuka prošle je godine smanjena u odnosu na godinu ranije za 9,4 posto, na 60.788 tona. Smanjena je i proizvodnja šljiva, za 56,4 posto, na 5.835 tona, krušaka za 25,6 posto, na 3.856 tona, bresaka i nektarina za 32,4 posto, na 3.064 tone, višanja za 13,6 posto, na 5.620 tona, lješnjaka za 36,9 posto, na 1.953 tone, jagoda za 24,8 posto, na 1.999 tona itd.

Rast proizvodnje kod voća je zabilježen jedino kod mandarina, za 2,4 posto, na 40.580 tona.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 116.631 tonu, što je pad od 5,6 posto prema godini ranije. Prirod po trsu je ostao isti i iznosio je 1,2 kilograma.

Među povrćem pad proizvodnje je zabilježen kod rajčica, za 33,6 posto, na 26.602 tone, kupusa bijelog i crvenog za 13,4 posto, na 32.174 tone, salate za 33,1 posto, na 5.885 tona, mrkve za 29,7 posto, na 8.006 tona, graha za 34,1 posto, na 4.234 tone itd.

Istodobno je povećana proizvodnja lubenica, za 36,5 posto, na 21.687 tona, paprike za 4,1 posto, na 17.084 tone, krastavaca i kornišona za 16,8 posto, na 10.487 tona, luka i češnjaka za 0,4 posto, na 23.348 tona.

Masline su u 2021., u usporedbi s 2020., ostvarile manju proizvodnju, i to za28,2 posto, na 23.867 tona.


Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.