Među brojnim anomalijama bespravne gradnje koje se mogu susresti na terenu, jedna je posebno bizarna jer naizgled nema nikakvu svrhu. Riječ je o zgradama koje nemaju građevinsku dozvolu ni drugi akt o građenju, nisu legalizirane, ali su svejedno ucrtane u katastar.
Komunalni redari u okolici Medulina ukazali su nam na tri ovakva primjera, od inače daleko većeg broja. Na Geoportalu je vidljivo da građevine nisu postojale prije 2011. pa nisu mogle biti legalizirane, a komunalni redari su utvrdili da nemaju građevinske dozvole.
Stvar je neobična jer se ucrtavanjem u katastar ni na koji način ne mijenja činjenica da je zgrada bespravna, već se samo bilježi da na određenom mjestu postoji određena zgrada. Dakle ucrtavanje u katastar ne čini gradu legalnijom, ne pomaže kod dobivanja priključaka vode, struje, odvoza smeća, kućnog broja itd.
Ipak brojni su vlasnici voljni platiti izradu geodetskog elaborata i ostale troškove kako bi zgrada bila zabilježena u katastarskim planovima.
Prema mišljenju nekolicine arhitekata i geodeta tri su najizglednije mogućnosti zašto se to događa.
Prva je da vlasnik koji svoju nekretninu namjerava prodati, ucrtavanjem zgrade u katastar stječe kakav takav privid legalnosti pred eventualnim naivnim kupcem koji se neće previše raspitivati oko legalnosti.
Druga je da kakav takav privid legalnosti vlasnik stvori sam za sebe. Drugim riječima radilo bi se o psihološkom triku kojim vlasnik samog sebe uvjerava da mu je zgrada bar malo legalnija.
Treća je mogućnost da vlasnici nisu upoznati sa zakonom.
Propisi upisa u katastar se naime mijenjaju, pa se posljednjih godina dogodilo nekoliko takvih promjena. Prvo su se sve građevine mogle upisati bez obzira na legalnost. Zatim je propisano da se ne mogu upisati bez uporabne dozvole, a da bi po novom opet bila olakšana mogućnost upisa bez potrebe za dokazivanjem legalnosti. Umjesto toga stavlja se zabilježba da uporabna dozvola nije priložena.
Inače, kažu iz struke, dobro je da u katastru budu zabilježene legalne i nelegalne građevine kako bi stanje u katastru čim više odgovaralo stanju na terenu.
Iz Državne geodetske uprave potvrdili su nam ove činjenice te zaključili kako „temeljem važećih propisa zgrada se može upisati u katastarski operat i bez akta kojim se dokazuje njezina legalnost“.
-Provjerom tri konkretna slučaja koja navodite, utvrđeno je da su zgrade evidentirane u katastru temeljem geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku, sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 112/18, 39/22) i da u zemljišnoj knjizi postoji zabilježba da akt o uporabi nije priložen“, zaključili su iz DGU-a.
