Krasna Zemlja

poput hidre, gotovo neuništiv

OTROVNO DRVO NEKONTROLIRANO SE ŠIRI U Puli smo ga pronašli u središtu grada. Guši biljke oko sebe, a kod ljudi može izazvati zdravstvene probleme

Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa. Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj, navodi Danijela Damijanić iz Centra za invazivne vrste


 
4 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini
Pajasen na ulazu u Pulu širi se već nekoliko godina

Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa. Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj, navodi Danijela Damijanić iz Centra za invazivne vrste

Pajasen, otrovno drvo kako ga kolokvijalno zovu, osvaja Hrvatsku, ali i Istru. U Puli smo ga pronašli na nekoliko mjesta, pa čak i u središtu grada - u dvorištu Doma hrvatskih branitelja.

Ono što, ispočetka, može izledati kao fora zelenilo, zapravo je invazivna strana vrsta žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) na kojeg su nedavno javnost upozorili i iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

U dvorištu Doma branitelja/B. PETROVIĆ

Kako navode, on je već široko rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebno u mediteranskoj biogeografskoj regiji. Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima.

Pajasen se pojavljuje unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske puteve, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima smeća i otpadima, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti primarno u priobaljum navode iz ministarstva.

Nedavno su se na ovu biljku, koja im zaposjeda posjede, požalili i maslinari sa Cresa. Je li stigla i u istarske maslinike nismo uspjeli potvrditi.

zrelo žensko stablo pajasena godišnje proizvede i 325.000 krilatih plodova koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Foto: Petra Kutleša

Da je pajasen uistinu biljka-problem, ukazuje i činjenica da se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji pa se ne smije unositi na područje Hrvatske, stavljati na tržište, razmjenjivati, držati ili uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Jer, upozoravaju iz ministarsvta, invazivne strane vrste osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo.

Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku.

Pajasen je izrazito otporna biljka. Tolerira širok raspon temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena te na zagađen zrak. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.

Izlučuje otrovan spoj alantoin

Žljezdasti pajasen, naime, izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu.

Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene ,građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka.

Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Kod štinjanskih fortica/B. PETROVIĆ

Na pitanje kako se onda boriti protiv njega, navode da je on izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više
godina.

Poput hidre, ne možeš ga uništiti

- S malo šale možemo reći da je poput hidre, mitološkog bića, kojem na mjestu odsječene glave izrastu još dvije te ga se vrlo teško riješiti, upozoravaju. No, nažalost, pajasen nije mit i zato moramo podržati jedni druge u borbi protiv ove invazivne vrste.

Iz Centra za invazivne vrste porečkog Institura za poljoprivredu i turizam potvrđuju nam da je pajasen raširen i po Istri.

Istarsko botaničarsko društvo

- Zadnje sveobuhvatno kartiranje biljnih invazivnih vrsta napravilo se 2020.godine i prema njemu je pajasen raširen u cijeloj Istri. Sigurno se od tada i više proširio. Njegovo je uklanjanje klasičnim mehaničkim i kemijskim metodama teško, skupo i ekološki štetno, a rezultati dugoročno nepovoljni. Zbog toga se istražuju nove metode njegovog uklanjanja, navodi magistra znanosti o okolišu Danijela Damijanić.

Na upit imaju li jedinice lokalne samouprave zadaću brinuti se o uklanjanju ove invazivne vrste, navodi da jedinice lokalne samouprave u svojim pravilnicima nemaju ugrađen stavak o obaveznom uklanjanju pajasena s javnih i privatnih površina.

Tko će plaćati uklanjanje, pajasen u kolici Pule/B. P.

- Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa. Po zadnjim informacijama uskoro bi trebao stupiti na snagu, navode nam iz Centra za invazivne vrste.

Tko je zadužen za uklanjanje?

Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj.

Tim natječajem se financijski potiče uklanjanje nekoliko invazivnih biljnih vrsta među kojima i pajasen s poljoprivrednog zemljišta, navodi Damijanić dodajući da su kao odgovor na konkretan upit općine Medulin izradili kratki dokument u kojem je opisan status i upute za uklanjanje.

- Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). Postupak prijave nalaza Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, vrlo je jednostavan i može se učiniti putem mobilne aplikacije
Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca.

Svako zlo za neko dobro

Na ovu su inazivnu biljku upozoravali i Istarskog botaničarskog društva.

- Vrlo teško je smanjiti njegovu brojnost jer ako se staro stablo posječe, iz korijena izbija mnoštvo mladica. Jedini način je edukacija stanovništva i da ga svako u svojoj blizini uklanja. No kako rekoh, i to je teško jer bi trebali uporno sve mladice ponovo uklanjati svake godine. Međutim, kao i uvijek nije svako zlo samo za zlo, pčele ga rado posjećuju jer ima dosta i peludi i nektara. Med je taman i aromatičan, navodi  Minka Brana, diplomirana inženjerka agronomije iz Istarskog botaničarskog društva.


Nastavite čitati

Pula
 

ZAUSTAVILI TOYOTU U RADIĆEVOJ Pulska policija privela sedam osoba zbog preprodaje droge

Drugo kriminalističko istraživanje započelo je nakon što je policija 3. prosinca oko 17 sati zaprimila dojavu da su u stan u Koparskoj ulici došla dva muškarca s pištoljem. Utvrđeno je kako se radi o 37-godišnjaku i 42-godišnjaku koji su, nezadovoljni kvalitetom kupljene droge, s pištoljem tražili od 52-godišnjakinje i 60-godišnjaka da im vrate novac

Istra
 

PODACI IZ 153 MILIJARDE INTERAKCIJA I nakon 30 godina jedan od najpopularnijih kanala komunikacije je SMS

“Originalna SMS poruka koju je prije 30 godina poslao 22-godišnji developer Neil Papworth pomogla je otvoriti put prema globalnoj povezanosti. Ta se povezanost razvila i posljednjih godina ubrzano širila, a Infobip danas svake godine obrađuje stotine milijardi poruka, dosežući 75 posto mobilnih telefona u svijetu”, istaknuo je Ivan Ostojić, član Uprave za razvoj poslovanja Infobipa

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.