Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa. Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj, navodi Danijela Damijanić iz Centra za invazivne vrste
Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa. Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj, navodi Danijela Damijanić iz Centra za invazivne vrste
Pajasen, otrovno drvo kako ga kolokvijalno zovu, osvaja Hrvatsku, ali i Istru. U Puli smo ga pronašli na nekoliko mjesta, pa čak i u središtu grada - u dvorištu Doma hrvatskih branitelja.
Ono što, ispočetka, može izledati kao fora zelenilo, zapravo je invazivna strana vrsta žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) na kojeg su nedavno javnost upozorili i iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kako navode, on je već široko rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebno u mediteranskoj biogeografskoj regiji. Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima.
Pajasen se pojavljuje unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske puteve, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima smeća i otpadima, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti primarno u priobaljum navode iz ministarstva.
Nedavno su se na ovu biljku, koja im zaposjeda posjede, požalili i maslinari sa Cresa. Je li stigla i u istarske maslinike nismo uspjeli potvrditi.
Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku.
Pajasen je izrazito otporna biljka. Tolerira širok raspon temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena te na zagađen zrak. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.
Žljezdasti pajasen, naime, izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu.
Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene ,građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka.
Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme, pojašnjavaju iz Ministarstva.
- S malo šale možemo reći da je poput hidre, mitološkog bića, kojem na mjestu odsječene glave izrastu još dvije te ga se vrlo teško riješiti, upozoravaju. No, nažalost, pajasen nije mit i zato moramo podržati jedni druge u borbi protiv ove invazivne vrste.
Iz Centra za invazivne vrste porečkog Institura za poljoprivredu i turizam potvrđuju nam da je pajasen raširen i po Istri.
- Zadnje sveobuhvatno kartiranje biljnih invazivnih vrsta napravilo se 2020.godine i prema njemu je pajasen raširen u cijeloj Istri. Sigurno se od tada i više proširio. Njegovo je uklanjanje klasičnim mehaničkim i kemijskim metodama teško, skupo i ekološki štetno, a rezultati dugoročno nepovoljni. Zbog toga se istražuju nove metode njegovog uklanjanja, navodi magistra znanosti o okolišu Danijela Damijanić.
Na upit imaju li jedinice lokalne samouprave zadaću brinuti se o uklanjanju ove invazivne vrste, navodi da jedinice lokalne samouprave u svojim pravilnicima nemaju ugrađen stavak o obaveznom uklanjanju pajasena s javnih i privatnih površina.
- Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa. Po zadnjim informacijama uskoro bi trebao stupiti na snagu, navode nam iz Centra za invazivne vrste.
Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj.
Tim natječajem se financijski potiče uklanjanje nekoliko invazivnih biljnih vrsta među kojima i pajasen s poljoprivrednog zemljišta, navodi Damijanić dodajući da su kao odgovor na konkretan upit općine Medulin izradili kratki dokument u kojem je opisan status i upute za uklanjanje.
- Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). Postupak prijave nalaza Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, vrlo je jednostavan i može se učiniti putem mobilne aplikacije
Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca.
Na ovu su inazivnu biljku upozoravali i Istarskog botaničarskog društva.
- Vrlo teško je smanjiti njegovu brojnost jer ako se staro stablo posječe, iz korijena izbija mnoštvo mladica. Jedini način je edukacija stanovništva i da ga svako u svojoj blizini uklanja. No kako rekoh, i to je teško jer bi trebali uporno sve mladice ponovo uklanjati svake godine. Međutim, kao i uvijek nije svako zlo samo za zlo, pčele ga rado posjećuju jer ima dosta i peludi i nektara. Med je taman i aromatičan, navodi Minka Brana, diplomirana inženjerka agronomije iz Istarskog botaničarskog društva.
Drugo kriminalističko istraživanje započelo je nakon što je policija 3. prosinca oko 17 sati zaprimila dojavu da su u stan u Koparskoj ulici došla dva muškarca s pištoljem. Utvrđeno je kako se radi o 37-godišnjaku i 42-godišnjaku koji su, nezadovoljni kvalitetom kupljene droge, s pištoljem tražili od 52-godišnjakinje i 60-godišnjaka da im vrate novac
“Originalna SMS poruka koju je prije 30 godina poslao 22-godišnji developer Neil Papworth pomogla je otvoriti put prema globalnoj povezanosti. Ta se povezanost razvila i posljednjih godina ubrzano širila, a Infobip danas svake godine obrađuje stotine milijardi poruka, dosežući 75 posto mobilnih telefona u svijetu”, istaknuo je Ivan Ostojić, član Uprave za razvoj poslovanja Infobipa
Policijska uprava istarska i nadalje poziva građane da učine svoj život sigurnijim i da se riješe oružja i streljiva bez ikakvih sankcija
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
