OTROVNO DRVO NEKONTROLIRANO SE ŠIRI U Puli smo ga pronašli u središtu grada. Guši biljke oko sebe, a kod ljudi može izazvati zdravstvene probleme

Pajasen, otrovno drvo kako ga kolokvijalno zovu, osvaja Hrvatsku, ali i Istru. U Puli smo ga pronašli na nekoliko mjesta, pa čak i u središtu grada - u dvorištu Doma hrvatskih branitelja.

Ono što, ispočetka, može izledati kao fora zelenilo, zapravo je invazivna strana vrsta žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) na kojeg su nedavno javnost upozorili i iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Kako navode, on je već široko rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebno u mediteranskoj biogeografskoj regiji. Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima.

Da je pajasen uistinu biljka-problem, ukazuje i činjenica da se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji pa se ne smije unositi na područje Hrvatske, stavljati na tržište, razmjenjivati, držati ili uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Jer, upozoravaju iz ministarsvta, invazivne strane vrste osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo.

Pajasen je izrazito otporna biljka. Tolerira širok raspon temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena te na zagađen zrak. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.

Izlučuje otrovan spoj alantoin

Žljezdasti pajasen, naime, izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu.

Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene ,građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka.

Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Na pitanje kako se onda boriti protiv njega, navode da je on izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više
godina.

Poput hidre, ne možeš ga uništiti

- S malo šale možemo reći da je poput hidre, mitološkog bića, kojem na mjestu odsječene glave izrastu još dvije te ga se vrlo teško riješiti, upozoravaju. No, nažalost, pajasen nije mit i zato moramo podržati jedni druge u borbi protiv ove invazivne vrste.

Iz Centra za invazivne vrste porečkog Institura za poljoprivredu i turizam potvrđuju nam da je pajasen raširen i po Istri.

- Zadnje sveobuhvatno kartiranje biljnih invazivnih vrsta napravilo se 2020.godine i prema njemu je pajasen raširen u cijeloj Istri. Sigurno se od tada i više proširio. Njegovo je uklanjanje klasičnim mehaničkim i kemijskim metodama teško, skupo i ekološki štetno, a rezultati dugoročno nepovoljni. Zbog toga se istražuju nove metode njegovog uklanjanja, navodi magistra znanosti o okolišu Danijela Damijanić.

Na upit imaju li jedinice lokalne samouprave zadaću brinuti se o uklanjanju ove invazivne vrste, navodi da jedinice lokalne samouprave u svojim pravilnicima nemaju ugrađen stavak o obaveznom uklanjanju pajasena s javnih i privatnih površina.

- Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa. Po zadnjim informacijama uskoro bi trebao stupiti na snagu, navode nam iz Centra za invazivne vrste.

Tko je zadužen za uklanjanje?

Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj.

Tim natječajem se financijski potiče uklanjanje nekoliko invazivnih biljnih vrsta među kojima i pajasen s poljoprivrednog zemljišta, navodi Damijanić dodajući da su kao odgovor na konkretan upit općine Medulin izradili kratki dokument u kojem je opisan status i upute za uklanjanje.

- Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). Postupak prijave nalaza Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, vrlo je jednostavan i može se učiniti putem mobilne aplikacije
Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca.