Pčele su u opasnosti. Prijete im klimatske promjene i pesticidi, a pčelarima i uvoz patvorina

Hrvatskim pčelarima kamen spoticaja su klimatske promjene, nesavjesno tretiranje voća i povrća kemikalijama te uvoz patvorina, kaže predsjednik Pčelarske udruge Lipa iz Koprivnice Ivan Marčec.

Na pčelarstvo u Hrvatskoj danas utječe nekoliko čimbenika koji će odrediti njegovu budućnost. Među najznačajnijim faktorima jest globalno zatopljenje, kaže Marčec.

Upozorava da najavljeno zatopljenje može potaknuti maticu da započne stvarati novo leglo. Nakon toga, vrlo vjerojatno će zahladnjeti, uz neizbježne gubitke pčela.

„O tome se malo govori, ali pčele koje su važan čimbenik ekosustava izrazito su osjetljive na klimatske promjene“, izričit je Marčec.

Drugi faktor koji prijeti pčelama i općenito pčelarstvu jest nesavjesno korištenja preparata za zaštitu bilja. Kao primjer Marčec navodi prskanje uljane repice zbog čega su međimurski pčelari prošle godine imali ogromne gubitke. Podravina se takvoj pojavi, na sreću, izmakla.

Osim toga, danas je točno propisano kojim sredstvima je dozvoljeno tretirati bilje, a nekad se išlo čak u Srbiju po kemijska sredstva koja su štetila pčelama.

Ipak, apelira sugovornik na voćare i poljoprivrednike, prskajte voćke i drugo bilje u večernjim satima, a ne tijekom dana kad pčele uzimaju pelud s cvjetova.

Prijetnja nekvalitetnog uvoza

Hrvatskom pčelarstvu uvelike prijeti i uvoz nekvalitetnog meda iz Kine te u posljednje vrijeme iz Ukrajine. Taj med nije niti slika onome kojeg možete dobiti direktno od svog provjerenog pčelara. Uvozni se nerijetko miješa sa šećerom i koječim drugim.

Dodaje kako veliki otkupljivači nerijetko otkupljuju med od hrvatskih pčelara te ga miješaju s uvoznim. Cijena mu je 1,70 eura po kilogramu, a takva mješavina ima umanjenu hranjivu i ljekovitu vrijednost.

Prvi čovjek Pčelarske udruge Lipa preporuča konzumentima meda da pronađu kvalitetnog pčelara i direktno od njega kupuju pčelinje proizvode. No, prije toga se valja dobro raspitati o kvaliteti proizvođača jer i među pčelarima ima onih koji valjaju i onih koji "fušaju".

Druga je opcija kupnja meda s posebno označenom staklenkom koja garantira da je riječ o medu s hrvatskih pašnjaka.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražena Kocet kaže da je 2022. godine uvezeno tri tisuće tona meda, najviše iz Španjolske, oko tisuću tona. Slijede Njemačka, Poljska i Kina s po 500 tona, no Kocet smatra da je sav taj med ustvari došao iz Kine.

"Na razini Europske unije 46 posto meda je sumnjive kvalitete, a najveći problem su mješavine meda jer ako je u mješavini do 50 posto patvorenog meda, to je jako teško utvrditi analizom. Smatramo da velika količina meda koja ulazi na naše tržište nije pravi med", istaknuo je Kocet.

Hrvatski pčelari stoga se zalažu da na svakoj teglici meda piše odakle med dolazi, što je praksa koja je u Hrvatsku uvedena još 2018. godine.

Kocet dodaje da se domaća godišnja proizvodnja meda, ovisno o godini, kreće od pet do deset tisuća tona.