POLJOPRIVREDNICI U ŠOKU Vile, bazeni, travnjaci, sve to može prebroditi nedostatak vode, ali poljoprivreda znači hrana i ona bi trebala biti zadnja na udaru!

Restrikcije vodoopskrbe o kojima je na prekjučerašnjem sastanku raspravljao županijski vrh uz članove uprava istarskih vodovodnih poduzeća i Hrvatskih voda posijale su paniku među poljoprivrednicima.

Poljoprivrednici revoltirani i spremni poduzeti određene akcije

Najteže će biti manjim poljoprivrednicima koji obrađuju do desetak hektara povrtlarske kulture, a koji vodu crpe iz akumulacije Butoniga.

https://commons.wikimedia.org/wiki/User:Bon%C4%8D

Gradski vijećnik Grada Poreča i mali poljoprivrednik Dalibor Jukopila smatra da njima prijeti katastrofa.

Dalibor Jukopila: nakon deset dana bez vode propadaju sve povrtlarske kulture

-Nakon izjave pročelnika Ezia Pinzana da će redukcije vode prvo pogoditi poljoprivrednike kontaktirao sam nekoliko kolega i shvatio da su, poput mene, u šoku, revoltirani i spremni poduzeti sve potrebne akcije. Ako dođe do redukcije vode nastati će užasno veliki problemi u povrtlarskim kulturama čija je proizvodnja bez vode nemoguća. Kroz dva tri dana propadaju krastavci, tikvice, potom rajčice i tako redom. Kroz deset dana, bez vode, propasti će sve, rekao je Jukopila.

foto Manuel Angelini

Na to se, dodaje, odmah nadovezuju problemi servisiranja kreditnih obaveza poljoprivrednika, isplaćivanje osobnih dohodaka, otpuštanje radnika i cijeli domino efekt koji slijedi.

-Tu pričamo o manjim poljoprivrednicima, ali ima onih koji obrađuju primjerice deset hektara vinograda, a priključeni su na akumulaciju Butoniga, objasnio je Dalibor Jukopila.

U Istri ima oko 3.500 poljoprivrednika koji obrađuju do 10 hektara, a oko 2.000 ih obrađuje manje od jednog

Prema podacima iz 2020. takvih manjih poljoprivrednika koji obrađuju od jednog do deset hektara u Istri ima oko 3.500, dok je onih koji obrađuju manje od jednog hektara cca 2.000.

Prema tim podacima može se zaključiti da bi značajnom redukcijom vode u opasnost potencijalno došlo oko 3 do 5 tisuća obitelji. Točnu brojku nemoguće je ustanoviti s obzirom na to da dio njih vodu crpi iz bušotina.

foto Manuel Angelini

- Vile, bazeni, travnjaci, sve to može kako tako prebroditi nedostatak vode, ali poljoprivreda znači hrana i ona bi trebala biti zadnja žrtvovana, dodao je.

Porečki poljoprivrednici spremni apelirati na Županiju

Facebook/Dalibor Jukopila

Tehnolog poduzeća Agroprodukt Edi Družetić objašnjava kako su načini navodnjavanja raznoliki. Većinom su to bušotine iz kojih se izvlači voda. Uz to, tu su veliki bazeni koji se pune tijekom godine.

Smanjenje cijene vode nije izgledno, iako su prema saznanjima naših sugovornika, cijene poljoprivredne vode u Hrvatskoj neusporedive s ostatkom Europe.

Cijene poljoprivredne vode u EU do deset puta manje?

-U svijetu se pokušava održavati čim niža cijena poljoprivredne vode, no kod nas ona iznosi nešto preko 20 kuna po kubiku što je jednostavno neodrživo. U drugim dijelovima svijeta, naravno ovisno o konkretnim okolnostima i resursima, blizini rijeka, jezera i slično, cijene poljoprivredne vode mogu biti, barem prema mojim saznanjima, i do deset puta niže, objasnio je Družetić.

foto Süleyman Şahan/Pexels

- Osim povrtlarstva, dugoročan problem može se očekivati i u lozama, maslinama i višegodišnjim biljkama, iako te kulture mogu dulje izdržati bez vode. U problemu bi se tako moglo naći čak 90 posto proizvođača. To će značiti manji urod i posljedično veće cijene. Kako ne postoji osiguranje od elementarnih nepogoda rješenja na vidiku nema, rekao je direktor Agroprodukta Aleksandar Bašić-Palković

Voda nije problem, vode nema

No ni eventualno smanjenje cijene vode, kaže, nije rješenje jer je problem u tome što vode nema. Problem navodnjavanja treba dugoročno rješavati, a ne ad hoc kada se pojavi suša.

-To znači planirati gradnju akumulacija za potrebe gospodarstva turizma i poljoprivrede. Primjeri takvih akumulacija nalazimo trenutno u KP Valtura i u Bašarinki kod Poreča (planirano stavljanje u funkciju na jesen). Potrebno je raditi na irigaciji (navodnjavanje op.a.) i meliorizaciji, jer bez vode nema stabilne proizvodnje.

- Postojeće akumulacije vode poput Butonige već su pod ogromnim pritiskom ne samo zbog poljoprivrede, već i zbog turizma. Postojeći sustavi nisu bili predviđeni za ovoliki broj ljudi, hotela, bazena, vila, apartmana. Dodajte na to klimatske promjene i sve veće periode suše i problem postaje alarmantan, dodao je Bašić-Palković.

Vratiti u funkcju postojeće zatvorene izvore

Moguće alternative, tvrdi, mogu se pronaći u postojećim izvorima diljem Istre koji nisu u upotrebi. Iako voda u njima ne zadovoljava kvalitetu za piće, njome se mogu zalijevati nasadi.

- Primjerice oko Pule ima barem pet, šest takvih izvora koji su bili stavljeni u funkciju za suše 2012. Pitanje je hoće li se i sada to dogoditi, rekao je Bašić-Palković.

Sa svime rečenim složio se i direktor Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča Dean Ban.

-Najveći će teret snositi manji proizvođači i oni koji imaju vrtove za vlastite potrebe, a također okućnice sa zelenim travnjacima koji zahtijevaju puno vode tijekom ljetnih mjeseci žele li zadovoljavati standarde turističke ponude, kazao je Ban.

foto Manuel Angelini

Smanjenje cijene poljoprivredne vode je pod velikim upitnikom, dodao je, jer je ona povezana s rastom cijena energenata potrebnih za funkcioniranje same akumulacije, cijenom rada, a sve je to u domeni političkih odluka.

Revitalizacija starih "šterna" kao dio rješenja?

- Ono što vidim barem kao dio rješenja je povratak starim običajima. Naši preci su vodu zimi akumulirali u šternama, bunarima, koju bi onda koristili ljeti za navodnjavanje, a i za piće. Vjerujem da bi takva vrsta akumulacije u obiteljskim kućama na selima mogla dati neke rezultate i bar dijelom olakšati situaciju.

Hieronymushistriae/Wikipedia.hr (resized)

S obzirom na klimatske promjene, zatopljenje i ekstremne suše koje se očekuju u budućnosti bilo bi vrijedno o tome promišljati, čak i ako se radi o ograničenim količinama vode. Kombinacijom revitaliziranih malih kućnih bunara i priključcima na velike akumulacije mogla bi se prebroditi ova dva kritična ljetna mjeseca, kazao je Dean Ban.

Novi problem: salinizacija podzemnih voda

- Međutim svi oni koji se bave ozbiljno poljoprivredom ne mogu ovisiti ni o vodovodu, niti o akumulaciji, a naravno ni od šternama i bunarima. Oni u pravilu koriste bušotine, ali i tu postoji problem, a to je postepeno zaslanjivanje podzemnih voda.

Kako se troši slatka voda iz podzemlja, njezina razina pada, objašnjava Ban, a onda slana voda ulazi sve dublje u kontinent. To je veliki problem u Italiji gdje se velike površine koje navodnjavaju ogromnim količinama vode kojima iz godine u godinu salinitet raste. Nije isključeno da će i naši izvori u budućnosti biti suočeni istim problemom, smatra Ban.

Kako god prošla ova sezona jasno je da problem vode postaje goruće pitanje na duže staze te zahtjeva dugoročno promišljanje i pravovremene korake.