U priručniku je objašnjena važnost stabala u ekološkom smislu, njihov značaj za ljude kroz povijest, a posebno je predstavljeno pet stabala koja su obnovljena i sanirana u Istri, a stara su između 150 i 200 godina
U priručniku je objašnjena važnost stabala u ekološkom smislu, njihov značaj za ljude kroz povijest, a posebno je predstavljeno pet stabala koja su obnovljena i sanirana u Istri, a stara su između 150 i 200 godina
U žminjskom Multimedijalnom centru 'Macel' danas je održano predstavljanje priručnika 'Monumentalna stabla' koje je vodila jedna od autorica Mirela Uzelac Božac.
Naime, s još tri kolegice s Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, Danijelom Poljuha, Barbarom Sladonja i Nataly Milovan napravile su priručnik za istraživače i ljubitelje prirode u kojemu je označena lokacija s opisom stabala koja su po kvalifikaciji spadala u tu kategoriju.
Radi se o priručniku koji objedinjuje monumentalna stabla u Istri, a radi se o stablima koja su impozantna svojim veličinom, kao i s godinama.
U priručniku je objašnjena važnost stabala u ekološkom smislu, njihov značaj za ljude kroz povijest, a posebno je predstavljeno pet stabala koja su obnovljena i sanirana u Istri, a stara su između 150 i 200 godina. Ukupno je za sada zabilježeno 60 monumentalnih stabala.
Pet obnovljenih i saniranih stabala su; lipa iz Vodica čiji promjer je 5,3 metra, visine 15 metara, a raste od 1791. godine, hrast u Rojnićima, promjera pet metara, visine 14 metara, te prema usmenoj predaji star je oko 300 godina, hrast u Červaru, promjera četiri metra, visine 17 metara, a raste od 1848. godine. Iz Červara dolaze i 'braća cedrovi koji su posađeni 1866. i 1867. godine, promjera su 3,6 i 3,25 metra, a visoki su 12 i osam metara.
- Želja nam je da projekt ide dalje, odnosno da ga proširimo i na ostala monumentalna stabla. Pozivam sve koji imaju neka saznanja o starim i velikim stablima, da nam se jave putem web stranice monumentalna-stabla.eu, te nas informiraju. Vjerujemo da u Istri zasigurno postoji još monumentalnih stabala koja tek trebamo otkriti, kaže Uzelac Božac.
Elio Velan i Mario Benčić su novinarski duo koji je u prošlosti radio na otkrivanju monumentalnih stabala u Istri, Velan još prije dvadesetak godina, a u suradnji s Benčićem prije četiri godine, pa se može kazati da je znanstvenicama puno značilo njihovo novinarsko istraživanje u otkrivanju stabala.
"Imao sam ideju prije nekoliko godina o snimanju serijala za televiziju, te mi je Elio kazao što je on radio prije 20 godina i kazao mi da bi trebao ići slikati, lipu u Slumu, kostanj u Hekima, maslinu na Brijunima... Tako da smo nas dvojica jedno dva mjeseca 'đirivali' po Istri.
U međuvremenu smo upoznali Barbaru Sladonju iz Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, te je i ona par puta išla s nama u obilazak. Njoj se to dopalo, te je rekla da će predložiti kolegama s Instituta da se ozbiljno pozabave s tom tematikom. Na koncu, je napravljena web stranica, priručnik, ljudi su se uključili, te smo dobili jednu prekrasnu priču", opisao nam je Benčić kako je sve krenulo.
Stručni žiri ocijenio je najbolje te su podijeljene nagrade. Za najštabelejo pinco nagrađena je gospođa Mirjana Prgomet iz Barbana, drugonagrađena je bila gospođa Ivanka Mijandušić, dok je treće mjesto pripalo gospođi Ivani Dajčić. Gospođa Livia Milutinović napravila je najštabeleji vazmeni kolač, dok je najlepče piturano vazmeno jaje izradila gospođa Ida Šaina
Vjerojatno si mnogi postavljaju pitanje; otkud masline u središnjoj Istri, otkud maslinovo ulje u Žminju. Prije 70-tak godina, kako se dobro prisjeća Predsjednik Udruge Franko Križman, na području općine Žminj bilo je svega 10-tak stabala maslina koja su došla do izražaja kao izvor maslinovih grančica koje su se nosile u crkvu na Uličnicu. Zahvaljujući novim tehnologijama, novim sortama i klimatskim promjenama, danas smo svjedoci podizanja nasada maslina u središnjoj Istri
Domaćice će kraj ugnjišća pokazati kako se nekad mijesila i pekla pinca, a s gostima će podijeliti i svoje recepte * Članovi stručnog ocjenjivačkog suda odabrati će najštabelejo pinco, najštabeleji vazmeni kolač i najlepče piturano jaje, za koje će se podijeliti prigodne nagrade, a svi se mogu uključiti
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
