Istra bi mogla biti predvodnica šparugarstva, mogli bi biti pioniri, no potrebno je da za to imamo i potporu lokalne zajednice. Tržište za ovu deliciju postoji, kilogram divljih šparuga u Njemačkoj košta čak sto eura, i sami znate koliko koštaju u proljeće na tržnici - mac deset eura. Priroda nam je dala idealne uvjete, znanje se širi, potrebno je samo malo dobre volje i ovo će postati istarska ekskluziva, poziva Martinović
Istra bi mogla biti predvodnica šparugarstva, mogli bi biti pioniri, no potrebno je da za to imamo i potporu lokalne zajednice. Tržište za ovu deliciju postoji, kilogram divljih šparuga u Njemačkoj košta čak sto eura, i sami znate koliko koštaju u proljeće na tržnici - mac deset eura. Priroda nam je dala idealne uvjete, znanje se širi, potrebno je samo malo dobre volje i ovo će postati istarska ekskluziva, poziva Martinović
Labinjan Šime Martinović, kojeg su u šali već prozvali Šjor Šparuga, ovu je samoniklu biljku, kao i svi Istrijani, brao otkako zna za sebe.
- Uvijek sam brao šparuge, sam, s društvom. Na Labinštini ima i otrovnih zmija, i kada jednu u berbi vidite, nije vam svejedno. Berba se prekida i vraćate se doma. To se nekoliko puta dogodilo i meni i onda sam počeo razmišljati: "A zašto ja šparuge ne bih brao u kontroliranim uvjetima, u svojem vrtu?"
I tako se cijela priča oko uzgoja šparuga zakotrljala, priča nam Martinović.
Prvo sjeme divljih šparuga dobio je iz Dalmacije. Posadio ih je u vrtu do kuće i, za čudo, niknule su. To je bilo prije, prisjeća se, dvadeset godina.
Šparuge je brao za svoje potrebe, sam dalje presađivao, poklanjao sadnice susjedima i prijateljima, a kada je priča o uzgoju divljih šparuga prije dvije godine predstavljena na nacionalnoj televiziji Martinović je dobio vjetar u leđa.
- Znate kako je kod nas, šutnja je zlato. Tako sam i ja šutio i brao, sadio...
No, polako sam shvaćao potencijale ove biljke i cijele priče. Literature o uzgoju nije bilo pa sam sam istraživao i došao do saznanja - a sve metodom pokušaja i pogrešaka, u praksi - da divlja šparuga odlično može rasti ispod maslina, smokve, kivija pa čak i oraha, uz suhozide, zidove vrtova i o tome i počeo educirati ljude koji su se i sami htjeli okušati u uzgoju, priča nam Martinović.
Divlje šparoge među smokvama možemo tempirati ljeti i mogu ih brati i osobe s invaliditetom iz kolica, to nema nitko u Europi, veli Martinović.
Njegova je želja, veli, znanje širiti dalje.
Šparuga je, kako napominje, slabi potrošač hranjiva i zato može biti sporedna kultura koja se sadi u simbiozi s maslinama, voćkama, a u budućnosti može postati i primarna kultura. Divlja šparoga je, doznajemo, višegodišnja biljka i njezin se uzgoj isplati uz minimalna ulaganja. Od sadnje sadnica do trenutka branja šparoga potrebne su tri godine.
Nasad je, kaže Šime Martinović, lako održavati. Tlo ne treba obrađivati. Samo malčira travu između redova.
Kako to inače biva, cijelu priču ovog entuzijaste ozbljnije su shvatili izvan Istre nego doma pa je predavanje i radionice održavao po Primorsko-goranskoj županiji, cijeloj Dalmaciji...
- Prije dvije godine uspio sam, uz pomoć Ezia Pinzana, pročelnika za poljoprivredu Istarske županije, pokrenuti suradnju s Poljoprivrednim institutom u Poreču i dobiti financiranje za izdavanje literature o uzgoju šparuga. Izdavanje brošure vodi dr. Smiljana Ban s Instituta poljoprivrede i turizma u Poreču, a ja sam koautor i idejni začetnik brošure koja će se moći preuzeti i u PDF formatu, a trebala bi uskoro ugledati svjetlo dana, veli nam.
- Uzgoj je kod mene kući evoluirao i trenutno imam oko deset tisuća sadnica. U međuvremenu je šparugarstvo ušlo u poljoprivrednu strategiju Primorsko-goranske županije koja je, u suradnji s riječkim Veleučilištem, pokrenula edukaciju za uzgoj šparuga, veli naš sugovornik.
Upravni odjel za gospodarstvo i EU projekte Grada Labina u suradnji s Veleučilištem u Rijeci predstavio je tako još lani novi i inovativni edukacijski program pod nazivom 'Uzgoj divlje šparoge – iz šume na polje, iz polja na stol' koji se po prvi puta održao u Labinu.
Ove godine riječko veleučilipte Veleri organizira programa cjeloživotnog obrazovanja "Uzgoj divljih šparoga".
Cilj programa je osposobiti polaznike za samostalno sakupljanje sjemena divljih šparoga, uzgoj presadnica, podizanje i održavanje nasada divljih šparoga. Program obuhvaća 20 sati nastave, raspoređene na teorijski dio koji vodi dr. sc. Martina Peršić u Pazinu i praktični dio, koji se održava kod Martinovića na Vinežu.
Šime naglašava da se sadnjom može baviti svatko tko ima komadić zemlje, u vrtu ili ovu biljku zasaditi u maslinike, pod smokve i tako pokrenuti vlastiti biznis ili pak dodatno zaraditi.
- Europska unija zabranit će uzgoj monokultura i šparuge su idealne kao nadopuna postojećih nasada, a šparuge bi se mogle saditi i ispod fotopanela na poljoprivrednim zemljištima, upozorava Martinović koji je svojim idejama već spojio pet hrvatskih županija.
Kako napominje, njegove su sadnice već posađene u vrtiću u Sukošanu, u školskom masliniku u suradnji sa sveučilištem u Zadru, u maslinicima na Cresu, a nedavno je uspostavio i suradnju s Denisom Plestićem iz dalmatinskog mjesta Nadin koji se bavi biomaslinarstvom, a koji će ispod maslina zasaditi upravo njegove sadnice.
Sa šparugama voli kuhati i proslavljeni kuhar Stevo Karapandža koji je, prenosi nam sugovornik, spreman na poziv spremati ljetnu fritaju na šparogijadi jer to je, naglašava, budućnost agroturizma.
- Istra bi mogla biti predvodnica šparugarstva, mogli bi biti pioniri, no potrebno je da za to imamo i potporu lokalne zajednice. Tržište za ovom delicijom postoji, kilogram divljih šparuga u Njemačkoj košta čak sto eura, i sami znate koliko koštaju u proljeće na tržnici - mac deset eura. Priroda nam je dala idealne uvjete, znanje se širi, potrebno je samo malo dobre volje i ovo će postati istarska ekskluziva, poziva Martinović.
Napominje da sada treba djelovati proaktivno jer je politika spora i ne prati sufinanciranjem inovatine i progresivne ideje.
- Kontroliranim uzgojem mogli bi imati šparuge od svibnja do listopada, a pametnim uzgojem možemo i tempirati njihov rast i berbu. Pitam se zašto Istra, prva na svijetu, ne bi svojim turistima osim tartufa i raznih fritaja, ponudila usred ljeta i Šparogijadu. To je itekako moguće kada bi više njiva bilo zasađeno, veli Martinović.
Šparuge bi tako postali prepoznatljiva gastronomska delicija i turistički proizvod.
Kao jednu od brojnih ideja prezentira nam i onu da se sadnicama obogati dugačak suhozid na Dubrovi, kod Parka skulptura te i na taj način obogati turistička ponuda.
Prve sadnice divljih šparuga od ove se godine mogu kupiti i putem rasadnika Dives. Kako veli za jednu obitelj dovoljno je desetak sadnica koje garantiraju bogate fritaje cijelo proljeće, ali i u kasno ljeto, nakon prvih kiša.
Divlja se šparuga, napominje naš sugovornik, okusom ne može mjeriti s domaćom, uzgojnom varijantom. Divlje su puno intenzivnijeg okusa i iznimno zdrave, pune korisnih nutrijenata i vitamina i minerala.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
