Danas je kompas meduza uočena kod Rovinja, a prije desetak dana i u Puli na Bunarini. Stručnjaci upozoravaju da joj se ne približavate. Ukoliko dođe do dodira mjesto treba ohladiti i namazati gelom koji sprječava opeklinske promjene
Danas je kompas meduza uočena kod Rovinja, a prije desetak dana i u Puli na Bunarini. Stručnjaci upozoravaju da joj se ne približavate. Ukoliko dođe do dodira mjesto treba ohladiti i namazati gelom koji sprječava opeklinske promjene
U južnoj Istri uočena je kompas meduza, za ljude opasna vrsta koja se više puta pojavila na obali od Umaga do Plomina.
Stručnjaci upozoravaju da joj se nikako ne približavate i da izbjegavate dodir.
Fotografije snimljene prije desetak dana prikazuju zrelu jedinku kompas meduze snimljenu pokraj Bunarine. Portal IstraIn danas je objavio fotografiju snimljenu kod Rovinja. U oba slučaja promjer klobuka iznosi 30-ak centimetara, a duljina lovaka jedan metar.
Iz rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković potvrdili su da je jedinka uočena kod Rovinja kompas meduza.
Prema podacima Centra za invazivne vrste, Chrysaora hysoscella, poznata kao kompas meduza, vrsta je koja je živi u obalnim vodama Atlantskog oceana i Mediteranskog mora.
Pojavljuje se i u blizini obala Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i Turske. Karakterizira ju žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas a može narasti do 30 centimetara u promjeru, a lovke do jednog metra duljine. Ima 24 lovke koje su podijeljenje u tri grupe po 8. Gibaju se uglavnom pomoću morskih struja u gornjem stupcu morske vode.
Iako se u proljetnim mjesecima mogu javiti u nešto većem broju, mali broj jedinki doživi spolnu zrelost i preživi do ljeta. Ova vrsta meduze pripada grupi meduza koje posjeduju žarne stanice na svojim lovkama te tako, u kontaktu sa njom može izazvati opekotine na koži. Njihova pojava se bilježi ciklično ali ne svake godine. Životni vijek kompas meduze je jedna godina. Pretpostavlja se da ugibaju nakon oslobađanja gameta.
Kompas meduza u moru se orijentira i održava ravnotežu uz pomoć senzorskih stanica nazvanih statocisti a pigmentirane mrlje omogućavaju meduzi percepciju promjene svjetlosti. Hrane se zooplanktonom, a prirodni neprijatelj su joj morske kornjače i riba Mola Mola – Veliki bucanj koji se njome hrane.
Ukoliko ponovo naiđete na ovu vrstu, savjetujemo da se ne približavate i izbjegavate dodir jer mogu izavati opekotine i žarenje. Ako se ipak dogodi da vas opeče, mjesto treba ohladiti i namazati aloa verom ili sličnim gelom koji sprječava opeklinske promjene.
Ukoliko još niste obavili božićno-novogodišnju kupovinu donosimo vam nekoliko ideje za originalne darove
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
