Realno, 40 kuna je trošak po proizvodnji kilograma meda. Stoga je posve jasno da kilogram pravog meda ne može koštati manje od 60, 70 kuna, napominje Bulić. Na upit što se to onda prodaje po tržnicama i šoping centrima, veli da ne želi upućivati kritike na nečiji račun, ali je najčešće riječ o šećernim melasama s, eventualno, dodatkom meda, ali ne i pravi vrcani med
Realno, 40 kuna je trošak po proizvodnji kilograma meda. Stoga je posve jasno da kilogram pravog meda ne može koštati manje od 60, 70 kuna, napominje Bulić. Na upit što se to onda prodaje po tržnicama i šoping centrima, veli da ne želi upućivati kritike na nečiji račun, ali je najčešće riječ o šećernim melasama s, eventualno, dodatkom meda, ali ne i pravi vrcani med
Meda je u Istri već nekoliko godina sve manje, upozoravaju istarski medari okupljeni u Udruzi pčelara Pula. Kako nam veli Miro Bulić, povjerenik pašnog reda za južnu Istru, ono što sami trenutno prodaju teško da se uopće može nazvati istarskim medom.
- Naša glavna ispaša u Istri je bagrem. Zatim je tu cvjetni med i med od kadulje. No, s bagremom problema imamo od 2015. godine, lani je posve podbacio jer je snijeg početkom travnja smrznuo pupoljke koji su već izašli. Oni koji nisu selili pčele na mikrolokacije u Gorski kotar, Liku ili čak Slavoniju ili hranili pčele, meda gotovo da uopće nisu imali, veli nam Bulić.
Dodaje da je, iako se ne radi o istarskoj ispaši, riječ o pravom, izvornom medu visoke kvalitete pa im se kupci s povjerenjem mogu obratiti, sve dok meda ima. No, zalihe su pri kraju.
- Ja sam osobno selio pčele od Gorskog kotra do Karlovca i stoga sam imao meda: cvjetnog, od lipe, kestena, a bilo je i medljikovca. Prvi med u Istri vadio sam krajem lipnja, a u rujnu bilo je nešto meda od bršljana. No, i moje su zalihe već pri kraju, veli nam ovaj medar koji je sa svojih 200 košnica jedan od najvećih pčelara u Istri.
Navodi da je sezona bila loša i na Pazinštini, Buzeštini, a da je puno pčelara izvijestilo i o gubitku pčela pa je dosta mladih pčelara odustalo od pčelarenja. Dodaje da se med konstantno uvozi iz Ukrajine, Turske i Kine pa upozorava naše čitatelje da dobro čitaju deklaraciju i paze što kupuju.
- Realno, 40 kuna je trošak po proizvodnji kilograma meda. Stoga je posve jasno da kilogram pravog meda ne može koštati manje od 60, 70 kuna, napominje Bulić. Na upit što se to onda prodaje po tržnicama i šoping centrima veli, da ne želi upućivati kritike na nečiji račun, ali da je najčešće riječ o šećernim melasama s eventualno dodatkom meda, ali ne i pravi vrcani med.
- Puno očekujemo od ove sezone. Moje pčele su dobre, nemam gubitaka. No, i ja se, kao i ostali pčelari, bojim da opet nešto ne smrzne. Bagrem koji dan jutarnjeg mraza može preživjeti, no ako dođe jači hladni val kao prošlih sezona, u trenutnu kada su biljke već pune sokova, neće biti dobro, zaključuje naš sugovornik.
Nikola BićanićKada domaći pčelari nemaju meda kupci odlaze i kupuju loše proizvode. Pravi med košta najmanje 70 kuna, a ako govorimo o cvjetnom, kaduljin doseže cijenu i do 120 kuna. Ispod te cijene, upitno je što je uopće u teglici.
I predsjednik udruge Nikola Bićanić potvrđuje da meda gotovo da nema posljednje dvije sezone, a neki od medara nemaju dovoljno ni za vlastite potrebe.
- Lani je u travnju sve smrzlo, bagrem je taman otvorio svoje pupoljke i to je totalno uništilo glavnu ispašu, kazao nam je naglašavajući da probleme s bagremom imaju još od 2015. godine.
- Nadam se da će ova napokon biti bolja godina. Kada domaći pčelari nemaju meda, kupci odlaze i kupuju loše proizvode. Pravi med košta najmanje 70 kuna, ako govorio o cvjetnom, kaduljin doseže cijenu i do 120 kuna. Sve ispod te cijene je upitno što je uopće u teglici, upozorava Bićanić.
Udruga pčelara Pula djeluje na području južne Istre, točnije obuhvaća gradove Pulu i Vodnjan te općine Medulin, Ližnjan, Fažana, Marčana, Barban, Svetvinčent, Bale, al imaju i članove iz graničnih općina Žminja i Kanfanara te Rovinja. Broj aktivnih članova Udruge kreće se između 60 do 70 članova koji pčelare s oko 3.000 košnica.
Miro Bulić za naše je čitatelje otvorio košnice, pogledajte kakva je situacija sa pčelama:
Prihodi od poreza planiraju se u 2025. godini s rastom od 21 posto, a rast se temelji na izmjeni poreznih propisa u dijelu utvrđivanja visine paušalnog poreza od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova
Posjetitelji izložbe moći će na jednom mjestu vidjeti i čuti pjev kanarinaca, egzotičnih ptica, ptica europske faune, križanaca, malih i velikih papiga, prepelica i egzotičnih golubića
L'evento canoro, organizzato dall'Unione Italiana, si svolgerà presso il Teatro cittadino dell’Università Popolare Aperta
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
