Zašto nestaje jadranski bračić? U Rovinju pokušavaju odgovoriti na to pitanje

Na maloj površini stijenja sjevernog dijela rovinjskog priobalja, već neko vrijeme, postavljena je nekolicina manjih inox kaveza koji za vrijeme plime, svojim gornjim dijelom izviruju iz mora. Kako doznajemo od znanstvenika Centra za istraživanje mora Rovinj, Instituta "Ruđer Bošković" riječ je o eksperimentalnom pokusu koji se, osim u laboratoriju Centra, jednim dijelom odvija i na sjevernom dijelu rovinjskog priobalja. 

U minijaturnim inox kavezima pričvršćenim za hridi, nalaze se jedinke jadranskog bračića - smeđe alge, koja je sve manje prisutna u Jadranu, a na nekim je dijelovima jadranskog priobalja, iščezla.

- Cilj istraživanja je utvrditi koji su razlozi /stresori doveli do smanjenja populacije
jadranskog bračića (Fucus virsoides), smeđe alge koja je specifična za zonu plime i oseke u Jadranskom moru. 

Naime, u pitanju je endemska vrsta, čije se "povlačenje" počelo primjećivati šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se pretpostavljalo da je tome uzrok urbanizacija i zagađenje. 

Međutim, ta se pretpostavka nije pokazala točnom. Jer, u međuvremenu, kvaliteta mora je porasla, manje je industrije, a alga se sve više i više povlači iz  svog prirodnog staništa, kaže dr. sc. Erik Gljušić iz Centra za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković", objasnivši i da su eksperimentalni kavezi isključivo u funkciji zaštite algi od predatora. 

- Što se tiče kaveza, oni su postavljeni krajem prošle godine. Riječ je o, sveukupno šest kaveza čije metalne rešetke sprječavaju predatore - ponajviše biljojedne ribe, poput salpi, da brste i grickaju, mlade jedinke jadranskog bračića unutar kaveza.  

Cilj - utvrditi razlog nestajanja Jadranskog bračića

- Cilj istraživanja je dokučiti što je utjecalo na regresiju naselja jadranskog bračića, odnosno utvrditi koji stresori utječu na smanjenje populacije. Naime, posljednjih se godina bilježi rapidno nestajanje njegove populacije duž jadranske obale, zbog čega se smatra da je jadranski bračić vrsta pred izumiranjem, objašnjava dr. sc. Ljiljana Iveša, voditeljica Laboratorija za ekologiju bentosa pri Centru za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković".

- Radi se o endemskoj vrsti koja je u regresiji, i to ponajviše na priobalju
sjevernog Jadrana. Osnovi zadatak je promatranje i praćenje ekologije i biologije jadranskog bračića kako bi se razumjelo njihovo ponašanje u prirodnom okolišu. 

Paralelno, istražujemo metode uzgoja u laboratoriju, ne bi li naknadno i po uzgoju mladih jedinki, bile vraćene u more, pojasnila je dr. sc. Iveša, dodavši i kako bi se gubitkom jadranskog bračića, izgubilo jedno stanište i jedna zajednica koja povezuje morski sustav s kopnenim, što bi dovelo do poremećaja u ekološkom sustavu.

Upravo, da se to ne bi dogodilo osnovni cilj ovog istraživanja odnosi se na zaštitu jadranskog bračića kroz eksperimentalni uzgoj, i njegovog vraćanja u  priobalje s kojeg je nestao (primjer Rovinja), odnosno svojevrsno, dopunsko "pošumljavanje" prostora na kojem je opstao, kao što je raški zaljev.