Kultura

O MARQUEZOVOM ROMANU U KLUBU-KNJIŽARI GIARDINI 2

Amir Alagić: "Dobra književnost nikada ne može biti plagijat, no u spisateljskom radu uvijek odjekuju djela naših prethodnika"

O značaju ove teme za naše prostore, ali i "stvarnosnosti" Alagićeve proze, unatoč (ili upravo zahvaljujući) njegovim izletima u magijski realizam na tragu Marqueza, posvjedočila je i jedna od sudionica čitateljskog kružoka: "Nitko nije kriv, a svi znaju tko je i peru ruke"


 
2 min
Zoran Angeleski

O značaju ove teme za naše prostore, ali i "stvarnosnosti" Alagićeve proze, unatoč (ili upravo zahvaljujući) njegovim izletima u magijski realizam na tragu Marqueza, posvjedočila je i jedna od sudionica čitateljskog kružoka: "Nitko nije kriv, a svi znaju tko je i peru ruke"

Treće izdanje 'Kluba u klubu', čitateljskog kružoka u kojem sudionici pod vodstvom teoretičara, filozofa i književnika promišljaju književno djelo održano je sinoć u Klubu-knjižari Giardini, a ovaj put su, uz gostovanje Amira Alagića, pulskog pisca rodom iz Banjaluke, čitatelji i čitateljice razgovarali o romanu "Kronika najavljene smrti" kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcie Marqueza, s osvrtom na Alagićeva djela, posebice najnovije književno ostvarenje "Ogledalo za krletku" (Durieux).

Nadovezujući se na tezu Leonide Kovač, prve gošće čitateljskog kružoka, o "citiranju bez navodnih znakova" u djelima svjetonazorski, emotivno i duhovno bliskih književnika i umjetnika, Alagić je poveo razgovor o djelima koja su ga inspirirala za spisateljski rad, odnosno nadopisivanju, oživljavanju i odjekivanju djela književnih uzora u radovima onih koji ih baštine.

- Dobra književnost nikada ne može biti plagijat, no u spisateljskom radu uvijek odjekuju djela naših prethodnika. Kao što je Marquez u mislima imao Kafku, tako je i on kroz mene progovarao. Nakon što sam napisao svoju prvu zbirku priča "Pod istim nebom", shvatio sam da je to moj pokušaj da uvijek iznova ispišem Kroniku, pojasnio je Amir Alagić značaj "Kronike najavljene smrti" za njegov spisateljski rad, pruživši sudionicima čitateljskog kružoka rijetku priliku da steknu uvid u sam proces pisanja i rada na tekstu.

Na taj je način otvorio i temu nestalnosti i višestrukosti sjećanja te načina njegova prikaza u književnom djelu, koja čini jednu od centralnih tema Marquezove 'Kronike', ali i njegovih djela, neraskidivo vezanih uz kolektivnu odgovornost društva za počinjene zločine.

O značaju ove teme za naše prostore, ali i "stvarnosnosti" Alagićeve proze, unatoč (ili upravo zahvaljujući) njegovim izletima u magijski realizam na tragu Marqueza, posvjedočila je i jedna od sudionica čitateljskog kružoka: "Nitko nije kriv, a svi znaju tko je i peru ruke".

- Do samog kraja sam se nadala da se ubojstvo neće dogoditi iako je najavljeno na prvim stranicama knjige, izrazila je jedna od sudionica kluba opće osjećanje pri čitanju Marquezove 'Kronike' i uputila na značaj književnosti za formiranje etike koja nije temeljena na neupitnim tradicijama, već na suosjećanju: "Kao što su Marquez i Alagić pokazali, književnost nam ne nudi jednostavne odgovore. Ona nas kroz apsurd, parodiju, humor, izmicanje pouzdanog pripovjedača izaziva da preispitamo ustaljene obrasce".


Nastavite čitati

Pula
 

Nakon utakmice sa Šibenikom iza sjeverne tribine održat će se Zeleno-žuta noć!

Svojevrstan je to poklon navijačima i simpatizerima kluba te ljubiteljima nogometa u Puli i Istri za nevjerojatnu podršku koju iskazuju nogometašima Istre 1961 u posljednjim prvenstvenim susretima. Osim toga, prigodno druženje uz glazbu, hranu i piće je i jedna posebna zahvala nogometašima Istre 1961 za odličnu igru, i nadamo se, povijesni uspjeh kluba

Pula
 

VALMER CUSMA: "Potrebno je poboljšati provedbu dvojezičnosti i prevladati nepoznavanje povijesti, kulture i civilizacijskih postignuća u Puli"

"Svi oni koji me poznaju, vrlo dobro znaju da ne podliježem utjecajima, stoga ostajem čvrst u svojim namjerama. Naravno, ponekad se mora pristati na kompromise, ali uvijek uz najveće poštovanje naše povijesti, civilizacije, identiteta i dostojanstva kao Talijana"; to je jedna od poruka Valmera Cusme koji je podsjetio: "Na kraju krajeva, prava koja uživamo dao nam je većinski narod, to jest Hrvati. To su prava duboko ukorijenjena u povijesti i civilizaciji ovih krajeva, a priznata su i na razini Europske unije. Možda je neugodno podsjetiti na to, ali upravo zahvaljujući manjin­skim pravima Hrvatska je primljena u Europsku uniju. Oni koji se protive tim pravima su u manjini."

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.