"Branko Fučić bio je vulkanski temperament, nije volio mediokritetstvo, bio je genije ogromne energije"

"Tkogod ga je poznavao, zna da je Branko Fučić bio vulkanski temperament, vrlo hrabar, prznica, nije volio mediokritetstvo. Bio je genije ogromne stvaralačke energije, vrlo neposredan, poseban. Svima nam je bio duhovni otac. Puno je anegdota za njegova rada u Istri od 1945. do 1948. godine. Bio je čovjek bez dlake na jeziku. Pisao je koncem 40-ih i početkom 50-ih sjajne eseje". Ukratko, bio je izuzetan čovjek, kazao je dr. sc. Marijan Baradanović, autor knjige "Branko Fučić, povjesničar umjetnosti i konzervator" koja je sinoć predstavljena u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre.

Osim Bradanovića, Fučićeva nekadašnjeg mlađeg suradnika, također povjesničara umjetnosti i konzervatora, danas profesora na Filozofskom fakultetu u Rijeci, govorili su i urednik knjige te predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Rijeke dr. sc. Berislav Valušek te recenzent te profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Franko Ćorić.

Ovaj trojac je proveo prisutne kroz život trostrukog Bodula, Vlaha i čobanina, ratnog studenta Mudroslovnog fakulteta, neukrotivog pripravnika Karamanova Konzervatorskog zavoda, pa napokon i akademika Branka Fučića.

Berislav Valušek kazao je da su dosad u ediciji "Povjesničari umjetnosti (u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Rijeke ) obrađeno četvero povjesničara umjetnosti koji su došli u Rijeku ili Opatiju 1951. i 1952. godine - oni su Radmila Matejčić, Boris Vižintin, Vanda Ekl i sada Branko Fučić.

- Oni su do kasnih 50-ih i ranih 80-ih godina , kada su se pojavile  nove generacije opsluživali i istraživali područje Rijeke, Istre, sjevernojadranskih otoka i Gorskog kotara, od arheologije do suvremen umjetnosti, i to u vrijeme kada stručne literature uopće nije bilo ili je bilo teško dostupna. Što se tiče Fučića, ali i ostalih kolega tiče, njihov je rad sažeto odredio kolega Tonko Maroević jednom vrlo jednostavnom rečenicom, ali koja puno govori. Ona glasi: "Zemlja prohodana, baština protumačena", kazao je Valušek.

Autor knjige Bradanović u ovoj je biografiji opisao inače manje poznate momente Fučićeva života, uz one već enciklopedijske crtice o Fučićevoj pojavnosti kao pronalazača brojnih zidnih slika i glagoljskih zapisa, pa i neumornog tumača srednjovjekovne skulpture i stare arhitekture te poznavatelja svake ikonografije i složene simbolike.

U recenziji prof. dr. sc. Marko Špikić piše, među ostalim, da će "čitatelj u ovoj knjizi dobiti zaokruženu sliku o životu i djelu, odnosno istraživačkom stasanju, cvatu i plodonosnom Fučićevu radu, ali i o naslijeđu jednog od istraživačko-akademskih divova hrvatske povijesti umjetnosti, povijesti pismenosti i konzervatorske profesije".