Burhan Sönmez: 'Logika svake vlasti, bilo da je riječ o nacionalizmu ili nekoj drugoj politici je da politika ljudima uvijek nastoji nametnuti neku ideologiju i neko drugo pamćenje'

„Ne treba biti ohol i misliti da svijet s nama završava. Dolaze neki novi ljudi koji bi u nekom trenutku mogli promijeniti svijet“, kazala je  književnica i filozofkinja Ljiljana Filipović na okruglom stolu „Nemiri današnjice“, koji je održan u nedjelju, trećeg dana 31. Sajma knjige u Istri, koji se u Puli održava do 7. prosinca.

O ovogodišnjoj sajamskoj  temi Nemiri, na okruglom stolu koji je vodio Aljoša Pužar, govorili su i astronom i futurolog Korado Korlević te povjesničarka umjetnosti i teoretičarka Leonida Kovač.  

„Uvijek je bilo nemira, a sada se dogodio vrlo specifičan nemir. Naša su djeca izbjeglice na vlastitom planetu, a vrlo brzo oni će postati bezdomni. Tješimo se ljubavlju i smijehom. Postavimo si pitanje - Kada smo se zadnji put nasmijali? Kada smo voljeli?“, kazala je o temi Ljiljana Filipović, koja smatra da „govorimo o prošlosti jer se strašno bojimo budućnosti“.

„Nema šanse da se Titanik spasi“, ustvrdio je Korado Korlević i, uz ostalo naglasio: „Mlade generacije nemaju strasti, potpuno su nespremni za stvaranje i pobunu, a kada se bune - čine to iz krivih razloga. Mi se kao bića pretvaramo u genetski programirane androide. Ne postoji čarobni štapić, a bitno pitanje glasi: hoćemo li uspjeti izvući ljudskost naspram strojnosti?“ Korlević ističe da „živimo u društvu koje cijepa na kaste u vrijeme manipulacije društvenim mrežama“ i naglašava:“ Prvi put živimo u svijetu u kojem laž nije smrtni grijeh, nego vrlina. Zaboravljamo da kapital ima svojstva žive osobe i ima nadinteligenciju, a napredak umjetne inteligencije se ne razvija linearno, već skače, penje se po stepenicama.“

„Riječ nemir je često eufemizam za najgore nasilje. Ja više nisam nemirna. Ja sam užasnuta, zbog ravnodušnosti prema galopirajućem nasilju. Ravnodušnost je stanje užasnutosti!“, kazala je Leonida Kovač. Ona se protivi generalizaciji i smatra ne treba generalizirati ni mladu generaciju, a ukazala je na važnost odupiranja malograđanštini i fašizmu i zaključila: „Svatko od na ima svoj način otpora iz malograđanštine i fašizma.“

„Veliki sam obožavatelj Johnnyja Štulića, no za mene između nemira i strasti ne stoji rastavni veznik – to je jedna te ista stvar“ kazao je Marko Pogačar u programu Nemiri/Ljubljana bere, kada je predstavljena njegova nova knjige „Esej o noći“ (V.B.Z.) i knjiga  Andreja Blatnika „Trg oslobođenja“ (Buybook), a program je vodila Jagna Pogačnik i donijela novu, dobru energiju na Sajam.

 „Esej je roman ovog vremena. Dan ima svoj red, koji definira i društvo, a noć je puno otvorenija forma i njen način mišljenja je meandarski, Noć i esej su i formativno kompatibilni“, kazao je Pogačar i dodao da ga u književnom stvaranju prije svega, više od ljudi i gradova, zanima vrijeme. Za njega su glavni likovi svih književnih djela – citati.  

„Svi smo mi izgrađeni od neke kulturne prošlosti, samo neki to priznaju a drugi ne. Priče u svom romanu „Trg oslobođenja“ napisao sam iz perspektive ljudi koji u to vrijeme o kojem pišem (deset dana rata u Sloveniji,op.a.) nisu bili ništa. Učinili su mi se dobri promatrači. Moj junak je jedan od mnogih ništa, kazao je Andrej Blatnik, a govoreći o recepciji svog romana rekao je da je njemačko izdanje imalo odlične odjeke, koji idu u prilog tezi da je to transgeneracijska i transnacionalna knjiga.

„Što znači biti 48-godišnja gruzijska neudana žena na gruzijskom selu?“ Pitao je Aljoša Pužar gruzijsku spisateljicu Tamtu Melashvili, pozivajući se na Etero, glavnu junakinju njene knjige „Kos kos kupina“ (Hena com) predstavljenu u programu Moć žene.

„Knjigu sam počela pisati na početku pandemije, upravo sam navršila 48 godina i nisam znala mnogo o sredovječnim ženama koje gotovo nisu zastupljene u književnosti i umjetnosti. Počela sam propitivati što znači biti sredovječan, jer život ide dalje, i bez obzira na godine događaju se brojen stvari kao i mojoj glavnoj junakinji“, kazala je Tamta Melashvili, a Aljoša Pužar je ukazao na finu ironijsku distancu kojom autorica gradi lik žene koja se neprestano propituje, a koja je vrlo smirena i čiji glas imponira.

„Dok sam pisala roman, pisanje je za mene bilo jako lijepo transformativno iskustvo. Kroz priču me vodio lik moje junakinje i pokazivao mi put u kojem je sve procesu kreativno pisanje moguće“, kazala je Melashvili i u ovogodišnju sajamsku „babilonsku biblioteku“ obogatila gruzijskim jezikom, čitajući u originalu ulomke iz svog, inače uspješno ekraniziranog, romana.

Osebujan književni svijet velikog turskog pisca armenskog porijekla Burhana Sönmeza, koji je i predsjednik turskog PEN-a „uplovio“ je u program Bijelo i crno more. Predstavljen je Sönmezov roman „Kamen i sjena“ (Fraktura), a promociju za pamćenje, uz vrhunski prijevod turkologa Alena Matkovića, vodio je fantastični Emir Imamović Pirke. On je ukazujući na višeslojnost sjajnog, likovima i pričama premreženog, romana autora kojeg nazivaju i turski Marquez, otvorio i pitanja političkog i društvenog konteksta njegovog književnog stvaranja i aktivističkog djelovanja.

„Logika svake vlasti, bilo da je riječ o nacionalizmu ili nekoj drugoj politici je da politika ljudima uvijek nastoji nametnuti neku ideologiju i neko drugo pamćenje“, kazao je Burhan Sönmez, a o Istanbulu koji ima važno mjesto i u ovom njegovom romanu, i o drugim djelima poput romana „Istanbul, Istanbul“, ali i u životu, rekao je: „To je grad koji nudi beskrajnu inspiraciju i moj dolazak u Istanbul, u koji sam došao iz malog kurdskog sela gdje sam proveo djetinjstvo, bio je nalik meteoru koji je pao na zemlju i napravio krater u mom životu.“ Pravo intelektualno bogatstvo bio je i jučerašnji Doručak s autorom na kojem je Sönmeza ugostio Aljoša Pužar. Veliki pisac, koji je narativnu snagu naslijedio od svoje majke, čiji je izvor u tradiciji pripovjedne kurdske književnosti, u svojim autorskim počecima bio je, kako je rekao „neuspješan pjesnik“, a karijeru romanopisca, Sönmez, koji je i borac za ljuska prava, započinje nakon policijskoj ranjavanja.

„Turska policija, kojoj zahvaljujem, izazvala je moju veliku fizičku i mentalnu traumu, zbog koje nisam mogao čitati, ni razumjeti što čitam, a dok sam ležao u krevetu čekajući operacije počeo sam pisati male bilješke koje su nastajale u nesanici i mraku. Kada sam došao u inozemstvo, shvatio sam da to može biti roman, a kako tamo nisam tada mogao raditi počeo sam svoju spisateljsku karijeru“, kazao je Burhan Sönmez, koji je danas autor šest romana, a zadnji je posvećen Kafki.

Danas u ponedjeljak 1. prosinca sajamski program u nastavku donosi  u 12.30 sati u Kavani Mozart Histrokozmosov program Sakramenske, gošće su Ivona Orlić i Milena Mičić voditelj je Eric Ušić, a program prati vinar Marko Geržinić (Vina Geržinić).

U 17.30 sati u holu Doma hrvatskih branitelja Histrokozmos predstavlja Sagu o vinu, sudjeluju vinar Marko Geržinić (Vina Geržinić) i sommelieri Hrvatskog sommelier kluba, a voditelj je Jan Franjul. U 18 sati u Crvenom salonu u programu Nemiri bit će predstavljena knjiga Ljiljane Filipović „ Život kakav nije, jest“ (Sandorf), a uz autoricu sudjeluje Andrea Matošević. U 19 sati u Razgovoru iza zavjese predstavlja se projekt Dorothy Cross „Kinship / Home“ (The Lilliput Press), a sudjeluju: Dorothy Cross, Leonida Kovač i Andrea Matošević. U 19 sati u Centralnoj dvorani u programu Librić na Sajmu počinje Priča za laku noć s Bakom Librić, a u 20 sati u Crvenom salonu program Nemiri donosi predstavljanje nove knjige Damira Karakaša „Sunčanik“ (OceanMore), a voditelj je Emir Imamović Pirke.