Darko Rundek: "Brisani prostor na kojem smo sada je bolno mjesto, ali i mjesto na kojem možemo stvoriti nešto novo i bolje"

Dublji poetsko-glazbeni pečat, autorska nezavisnost i originalnost označavaju višedesetljetno stvaralaštvo glazbenika, pjesnika, kantautora Darka Rundeka. Pred pulskom publikom s petero iznimnih glazbenika nastupa sutra na Kaštelu dok koncert, kako kaže organizator, počinje u 21.30 sati. Rundek & Ekipa publici će predstaviti nove pjesme s albuma 'Brisani prostor', ali i podsjetiti na klasike Haustora poput "Sejmena”, "Šejna" , "Šala od svile”, “Apokalipsa”… Dan uoči nastupa Rundek je izdvojio vrijeme za Istru24.

U vojnom rječniku 'brisani prostor' označava prostor koji je izložen neprijateljskom borbenom djelovanju, a onaj tko ga namjerava osvajati mora računati na velike žrtve i gubitke. Koliko je ovo naše vrijeme ipak dobro za nužnu promjenu pojedinca?

Većina promjena dolazi kroz lomove nečega što je bilo. Istina je da taj brisani prostor djeluje vrlo bolno iz perspektive kraćeg vremenskog roka. Iz druge perspektive možda je mjesto na kojem će se to bolno ukloniti, a nešto novo i bolje uspostaviti.

Vaš posljednji album nastajao je za pandemije korone, koja je donijela više zla nego dobra, više paranoje, teorija zavjera, mržnje nego solidarnosti i empatije. Sada je rat u Ukrajini sve izgurao, a upravo je jučer Putin zazveckao nuklearnim oružjem. Izgleda  kao da jurimo u kolektivno zlo. Kako se vi individualno osjećate spram toga? Niti jedan pojedinac ne može to baš ignorirati.

Svaki pojedinac drugačije reagira. Bilo bi super kad bi kao zajednica mogli reagirati pametno, racionalno i na vrijeme, ali očito se ti trendovi baš i ne ukazuju. Ja kao pojedinac vjerojatno dijelim mentalitet sličan većini ostalih. Znam što se događa i vidim da ne mogu ništa napraviti protiv toga. Netko je nedavno rekao da nam ostaje još tisuću dana, prije nego što sve to pukne. To je malo, ni tri godine. No, taj je i htio da to ne zvuči puno. Ja se sad ponašam kao onaj kojemu kažu da ima rak pa se pokušavaš pomiriti s neprijateljima, učiniti neko dobro djelo, biti što je moguće više prisutniji i uživati u trenutku.

S druge strane, u okolišu smo potrošačkog društva koje ste u našem posljednjem razgovoru nazvali totalitarizmom. Čini se da se kapitalizam, podilazeći ljudskoj prirodi, pokazao jačim od svega.

Slušao sam nedavno nekog koji je pametno o tome govorio, upravo o tome vodi li nas kapitalizam u ponor. On je rekao da je kapitalizam također izraz određenog odnosa prema stvarnosti. On je rezultat renesansne promjene pogleda na svijet u kojem dolazi do tog momenta individuacije i izdvajanja iz zajednice. To je taj skoro sociopsihološki moment u kojem se stvara renesansna perspektiva. Dotad ljudi nisu slikali ono što vide nego smisao onog što vide. Na srednjovjekovnim freskama su sveci veliki, a obični ljudi mali, bili oni blizu ili daleko. Da Vinci i društvo počeli su slikati ono što oči jednog pojedinca vide, a ne smisao onog što se vidi. I to je super ilustracija te promjene da se svijet smrvljuje na puno individua, čiji osnovni pogled postaje princip. I na osnovu toga je napravljen kapitalizam, a ne obrnuto.

U stvaranju albuma podijelili ste stvaralački proces s Rokom Crnićem, basistom benda Porto Morto, koji na albumu dijeli s vama poziciju i kompozitora i tekstopisca. Činite stup benda Rundek & Ekipa.

To jest stup, ali bilo bi nepravedno zanemariti ostale u bendu jer su svi dali veliki prilog, prije svega u muzici. Suradnja s Rokom je za mene bila spas. Imam puno ideja i često znam mučiti bendove kad imam tri-četiri stiha za jednu pjesmu, a ostatak dovršavam iz atmosfere i energije sviranja. To nekad znači puno svirki okolo naokolo dok ne smislim tekst. Roko je bio vrlo brz u tome i očito je u svojoj memoriji imao dosta kitica budućih pjesama koje su našle mjesto u muzikama koje sam ja predlagao, a bend osmislio. Bila je to prava suradnja u pravom trenutku. Dosta smo glatko to artikulirali.

Kako ste raspodijelili repertoar sutrašnjeg koncerta?

U prvoj fazi promocije novog albuma prvo bismo odsvirali cijeli novi album "Brisani prostor", a onda u idućih 40-ak minuta 'the best off'. Sad je kombinacija pjesama s novog albuma i 'the best offa' koji se proširio, a opet gledan kroz zvuk novog albuma. 

Ovo ljeto Croatia Records reizdala je prije dva-tri mjeseca vinil čuvenog drugog albuma Haustora "Treći svijet". Okupili ste se sa starim dečkima, zajedno sa Sacherom, na dosnimavanju dub varijante istoimene, posljednje pjesme tog albuma? Kako ste se, skoro 40 godina nakon prestanka suradnje s njim, i to baš nakon tog albuma, osjećali u stvaralačkom procesu sa Sacherom? 

Taj je susret bio iznenađujuće ugodan. Jer, Sacher i Gulić su se sudili, Sacher me ispljuvao na sva kola svuda i bili su svi uvjeti da to bude bude jedan vrlo mrzovoljan sastanak. Međutim, našli smo se kao da imamo godišnjicu mature i super smo se zabavljali u studiju, ne samo ljudski nego i kreativno. Snimili smo jednu novu pjesmu koja možda izađe kao nova suradnja. 

Tu se sad nameće ono pitanje koja vas vjerojatno iritira, ono o povratku Haustora.

Ta se suradnja pokazala vrlo obećavajućom. Nikom, ponajmanje meni nije do toga da se nas pet staraca kreveljimo na sceni glumeći da smo Haustor od prije. Ako imamo kaj za reć' ovaj čas, pa ako iznjedrimo desetak novih pjesama iz tog veselja što volimo raditi zajedno, onda ima smisla da s time izađemo van.