Kultura

“DETONI, ZEMLJA, SUVREMENICI"

DVODNEVNI PROGRAM PREDAVANJA I RADIONICA POVODOM IZLOŽBE „MARIJAN DETONI: OD SKICE DO MATRICE“

Do kraja izložbe „Marijan Detoni: Od skice do matrice“ preostala su još dva tjedna. Arheološki muzej Istre pripremio je posljednji popratni program ove izložbe: dvodnevno događanje pod nazivom „Detoni, „Zemlja“, "suvremenici“ koje će se odvijati 14. i 15. studenog na samoj izložbi u Galeriji C8, te u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre


 
3 min

Do kraja izložbe „Marijan Detoni: Od skice do matrice“ preostala su još dva tjedna. Arheološki muzej Istre pripremio je posljednji popratni program ove izložbe: dvodnevno događanje pod nazivom „Detoni, „Zemlja“, "suvremenici“ koje će se odvijati 14. i 15. studenog na samoj izložbi u Galeriji C8, te u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre

Do kraja izložbe „Marijan Detoni: Od skice do matrice“ preostala su još dva tjedna. Arheološki muzej Istre pripremio je posljednji popratni program ove izložbe: dvodnevno događanje pod nazivom „Detoni, „Zemlja“, suvremenici“ koje će se odvijati 14. i 15. studenog na samoj izložbi u Galeriji C8, te u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre.
Četrnaestog studenog, u četvrtak, iz Zagreba nam dolaze dvije kustosice Muzeja za umjetnost i obrt, koje su ujedno i autorice Detonijeve izložbe.
Dr. sc. Antonia Došen održat će predavanje „Suvremenici Marijana Detonija u Zbirci grafike MUO“. Na predavanju će biti predstavljeni grafički radovi međuratnog razdoblja čuvani u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Marijan Detoni kao jedan od najistaknutijih grafičara razdoblja između dva rata (1918. – 1939.) nije bio usamljen u svojem stvaralaštvu te se uz njega tijekom i nakon studija javljaju i drugi za
hrvatsku likovnu scenu značajni umjetnici.

Odstupajući od tradicionalnog pristupa crtežu i kompoziciji umjetnici ovog vremena
pronalaze nova rješenja u prikazima društva, svakodnevice, sakralnih prizora, pejzaža i drugih tema.

Uz isticanje tematskih okvira oslikat će se i društveno-umjetničke okolnosti vremena unutar kojih su stvarali više ili manje zapaženi grafičari.

Među najzastupljenijim autorima grafičkih radova u muzejskom fundusu uz Marijana Detonija nalaze se još Duško Kokotović, Milivoj Uzelac, Anka Krizmanić, Vilko Gecan, Marijan Trepše, Miljenko Đurić, i brojni drugi. Uz pojedinačne radove predstavit će se i grafičke mape kako jednog autora tako i skupine autora od kojih su neke postale paradigma socijalne umjetnosti i realizma.

Navedeno razdoblje obiluje stilskom mnogostrukošću i likovnom slojevitošću što je rezultat transponiranosti utjecaja ranijih hrvatskih i suvremenih inozemnih autora.
Predavanje Mihaele Cik, „Djelovanje Marijana Detonija u kontekstu Udruženja umjetnika „Zemlja““, za temu će imati udruženje koje je na umjetničkoj sceni djelovalo u međuratnom razdoblju (1929. – 1935.), a jasnom se usmjerenošću prema socijalnim pitanjima i umjetnosti kolektiva nametnulo kao alternativa građanskoj umjetnosti.

Nastala u vrijeme političkih previranja i velike gospodarske krize, „Zemlja“ je okupljala grafičare, slikare, kipare i arhitekte s ciljem približavanja umjetnosti svim društvenim slojevima. Udruženje je službeno oformljeno 25. veljače 1929. u Zagrebu, na mjestu
predsjednika bio je arhitekt Drago Ibler, dok je tajnik i pravi spiritus movens bio Krsto Hegedušić.
Osim očekivanog prihvaćanja zajedničkog programa stvorenog sa svrhom
„nezavisnosti našeg likovnog izraza“, Hegedušić je u svojim tekstovima proklamirao i stilske postulate „Zemlje“. Razilaženje u pogledu na umjetnost, ali i ideološke razlike, pogotovo sagledane u kontekstu čuvenog „sukoba na ljevici“ kao jedne od neizostavnih
točaka historijata i recepcije „Zemlje“, dovele su do rasipanja članstva.

Među onima koji su i prije policijske zabrane djelovanja 1935. godine istupili iz Udruženja bio je i Marijan Detoni (Križevci, 18. travnja 1905. –  Zagreb, 11. svibnja 1981.) koji je član „Zemlje“ bio od 1932. do 1934. godine.

Izlagao je na tri izložbe „Zemlje“, a poseban je doprinos dao u grafici, koja je zemljašima bila u fokusu zbog mogućnosti dopiranja do većeg broja ljudi.

Iako se Detoni kasnije stilski udaljio od zemljaških postulata, njegovi seoski i urbani prizori iz tog razdoblja, poput slike „Prehrana“ ili grafičke mape „Ljudi sa Seine“, kao vrhunski primjeri kritičkog realizma u hrvatskoj povijesti umjetnosti, do danas su među
najcitiranijim njegovim djelima.

U petak, 15. studenog, u 17 sati u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre bit će održana detaljna trosatna radionica linoreza pod vodstvom Ksenije Tomičić, akademske grafičarke i nastavnice stručnih predmeta u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Puli.
U kratkom uvodnom dijelu radionice polaznici će se upoznati s pojmom grafike i visokog tiska. Nakon što s fotografije odaberu neki od ponuđenih motiva tipičnih za pulsku antičku baštinu, taj motiv prenijet će na matricu, te će samostalno izraditi i otisnuti grafički list u tehnici jednobojnog linoreza. Ovisno o dinamici procesa i broju polaznika, bit će moguće otisnuti više inačica istog rada repeticijom, u višebojnoj varijanti s alternativnim matricama od plastične folije, ili s dodatkom tekstura u detaljima (lišće,
ljepenka).


Nastavite čitati

Pula
 

DUE STORICI MATTATORI ALL'ULTIMA SERA DELLA FIERA DEL LIBRO: Ivetić e Levak "leggono" e spiegano il Mediterraneo e l'Adriatico in modo leggero e stimolante

A presentare Egidio Ivetić, Polesano professore di Storia moderna e di Storia del Mediterraneo all'università degli Studi di Padova, e Maurizio Levak, professore di Storia medievale all'università degli di Pola e presidente della Società storica istriana, è stato l'antropologo Andrea Matošević che con le sue osservazioni ha speziato l'incontro con i due autori che osservano e studiano la storia dell’Istria da una prospettiva più ampia, valorizzando il ruolo cruciale del mare per la vita nella nostra penisola

Pula
 

POVJESNIČARI ZABLISTALI ZADNJEG DANA SAJMA KNJIGA: Ivetić i Levak stručno i poticajno "pročitali" i ležerno objasnili Mediteran i Jadran

Egidija Ivetića, “Puležana” profesora Povijesti novijeg vijeka i Povijesti Mediterana na Sveučilištu u Padovi, te Maurizija Levaka, profesora Srednjovjekovne povijesti na Sveučilištu u Puli i predsjednika Istarskog povijesnog društva, predstavio je antropolog Andrea Matošević koji je i sam svojim opaskama začinio susret s dva autora koji na povijest Istre gledaju iz šireg rakursa, vrednujući presudnu ulogu mora u oblikovanju života na našem poluotoku

Pula
 

PULA DOBILA PLAN HRANILIŠTA ZA MAČKE Evo svih 42 lokacije u gradu

Kućice moraju biti jednake, s krovištem od nepromočivog materijala i s mogućnošću otvaranja kako bi se hranilište moglo čistiti * U raspravi je vijećnica Možemo! Dušica Radojčić pohvalila sve sugrađane koji brinu o mačkama, posebno izdvojivši  Puljanku Sanju Pecirep Batel koja već godinama, o svom trošku, izrađuje kućice za mace koje postavlja kvartovskim mačkama 

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.