Kultura

Zastupljeno 47 autora

HAZU objavio zbornik o Lisinskom i Jelačiću

Zbornik na više od 900 stranica sadrži 47 članaka autora – muzikologa, povjesničara, povjesničara likovnih umjetnosti, teatrologa i povjesničara književnosti, te po jednoga skladatelja i povjesničara medicine – iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Irske, Italije, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva


 
2 min
HINA

Zbornik na više od 900 stranica sadrži 47 članaka autora – muzikologa, povjesničara, povjesničara likovnih umjetnosti, teatrologa i povjesničara književnosti, te po jednoga skladatelja i povjesničara medicine – iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Irske, Italije, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) objavila je Zbornik radova s međunarodnoga muzikološkog i interdisciplinarnog skupa održana u povodu 200. obljetnice rođenja hrvatskoga skladatelja Vatroslava Lisinskog i 160. obljetnice smrti hrvatskoga bana Josipa Jelačića.

Skup "Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860." održan je 2019. godine, a organizirali su ga Hrvatsko muzikološko društvo, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatski institut za povijest. 

Temeljne ideje vodilje, navodi HAZU, bile su dovođenje u šire veze glazbe, likovnih umjetnosti, književnosti i kazališta, odnosno kontekstualizacija kulture u društvenim i političkim pojavama te kontekstualizacija pojedinih regionalnih i nacionalnih pojava u širim nadnacionalnim okvirima. 

HAZU napominje kako su opći tematski okviri bili život i djelo Vatroslava Lisinskog i njemu suvremenih hrvatskih skladatelja, s posebnim osvrtom na društveno-kulturne odrednice relevantne za ocjenu i značenje njihovih skladateljskih produkcija unutar nacionalnih, susjednih i drugih europskih glazbenih i kulturnih kontekstâ.

Na skupu je drugi tematski okvir bila ličnost i djelovanje Josipa Jelačića sa širim društveno-političkim ozračjem u Hrvatskoj i Habsburškoj Monarhiji od 1815. do 1860., s posebnim osvrtom na Jelačićeve suvremenike i njegove odnose s istaknutim ljudima njegova doba s područja politike, vojnih poslova, kao i njihovim društvenim i privatnim životima.

Treći tematski okvir bilo je razdoblje u europskoj glazbi između ranog i kasnog romantizma (tj. od 1820-ih do oko 1860-ih), odnosno stilovi pojedinih skladateljskih produkcija/djelâ, s posebnim osvrtom na područjâ opere i salonske glazbe, napominje HAZU.

Četvrta tema bila je književna produkcija svih vrsta i žanrova (proza, pjesništvo, kazalište i dr.) u Hrvatskoj prije hrvatskoga narodnog preporoda (1815.–1830.) i u doba preporoda (1830.–1848.) te u poslijeilirsko vrijeme, do ranih 1860-ih godina.

Peti okvir bile su revolucije i restauracije u srednjoj i zapadnoj Europi 1815.–1860., tj. područja srednjoeuropske i zapadnoeuropske povijesti, politike, društvenih kretanja, vojnih poslova i ideologijâ, osobito s obzirom na utjecaj tih pojava na kulturne i umjetničke institucije i politike u pojedinim državama, društvima i društvenim pokretima.

Kao šesti okvir, HAZU navodi, europske umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo) u razdobljima bidermajera, romantičkog historicizma i ranog realizma, posebno teme koje obuhvaćaju pojedinačne i opće interakcije europskih i hrvatskih likovno-umjetničkih postignuća od okvirno 1815. do 1860. 

Zbornik na više od 900 stranica sadrži 47 članaka autora – muzikologa, povjesničara, povjesničara likovnih umjetnosti, teatrologa i povjesničara književnosti, te po jednoga skladatelja i povjesničara medicine – iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Irske, Italije, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Zbornik su uredili akademik Stanislav Tuksar, Vjera Katalinić, Petra Babić i Sara Ries.


FOTO: HAZU

Nastavite čitati

Radolović (SDP): HDZ-ove porezne izmjene neće omogućiti priuštivo stanovanje niti zaštitu lokalnog stanovništva

Nažalost, ovom poreznom reformom najam stana za priuštivo stanovanje o kojem Vlada RH stalno priča neće pasti, već će se povećati. S druge strane, visina planiranog poreza na nekretnine (za stan od 50 kvadrata se može kretati između 30 i 400 eura) neće natjerati vlasnike praznih nekretnina da ih stave u dugoročni najam, niti će one koji posluju u okviru sive ekonomije „kazniti“ na način da legaliziraju svoje poslovanje, kazala je Sanja Radolović

Prosječna zagrebačka neto plaća 1.515 eura

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za rujan ove godine iznosila je 1.515 eura, što je nominalno za 0,1 posto više u odnosu na kolovoz te 14,6 posto više nego u rujnu prošle godine

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.