Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) objavila je Zbornik radova s međunarodnoga muzikološkog i interdisciplinarnog skupa održana u povodu 200. obljetnice rođenja hrvatskoga skladatelja Vatroslava Lisinskog i 160. obljetnice smrti hrvatskoga bana Josipa Jelačića.
Skup "Glazba, umjetnosti i politika: revolucije i restauracije u Europi i Hrvatskoj 1815.-1860." održan je 2019. godine, a organizirali su ga Hrvatsko muzikološko društvo, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatski institut za povijest.
Temeljne ideje vodilje, navodi HAZU, bile su dovođenje u šire veze glazbe, likovnih umjetnosti, književnosti i kazališta, odnosno kontekstualizacija kulture u društvenim i političkim pojavama te kontekstualizacija pojedinih regionalnih i nacionalnih pojava u širim nadnacionalnim okvirima.
HAZU napominje kako su opći tematski okviri bili život i djelo Vatroslava Lisinskog i njemu suvremenih hrvatskih skladatelja, s posebnim osvrtom na društveno-kulturne odrednice relevantne za ocjenu i značenje njihovih skladateljskih produkcija unutar nacionalnih, susjednih i drugih europskih glazbenih i kulturnih kontekstâ.
Na skupu je drugi tematski okvir bila ličnost i djelovanje Josipa Jelačića sa širim društveno-političkim ozračjem u Hrvatskoj i Habsburškoj Monarhiji od 1815. do 1860., s posebnim osvrtom na Jelačićeve suvremenike i njegove odnose s istaknutim ljudima njegova doba s područja politike, vojnih poslova, kao i njihovim društvenim i privatnim životima.
Treći tematski okvir bilo je razdoblje u europskoj glazbi između ranog i kasnog romantizma (tj. od 1820-ih do oko 1860-ih), odnosno stilovi pojedinih skladateljskih produkcija/djelâ, s posebnim osvrtom na područjâ opere i salonske glazbe, napominje HAZU.
Četvrta tema bila je književna produkcija svih vrsta i žanrova (proza, pjesništvo, kazalište i dr.) u Hrvatskoj prije hrvatskoga narodnog preporoda (1815.–1830.) i u doba preporoda (1830.–1848.) te u poslijeilirsko vrijeme, do ranih 1860-ih godina.
Peti okvir bile su revolucije i restauracije u srednjoj i zapadnoj Europi 1815.–1860., tj. područja srednjoeuropske i zapadnoeuropske povijesti, politike, društvenih kretanja, vojnih poslova i ideologijâ, osobito s obzirom na utjecaj tih pojava na kulturne i umjetničke institucije i politike u pojedinim državama, društvima i društvenim pokretima.
Kao šesti okvir, HAZU navodi, europske umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo) u razdobljima bidermajera, romantičkog historicizma i ranog realizma, posebno teme koje obuhvaćaju pojedinačne i opće interakcije europskih i hrvatskih likovno-umjetničkih postignuća od okvirno 1815. do 1860.
Zbornik na više od 900 stranica sadrži 47 članaka autora – muzikologa, povjesničara, povjesničara likovnih umjetnosti, teatrologa i povjesničara književnosti, te po jednoga skladatelja i povjesničara medicine – iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Irske, Italije, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD-a, Slovenije, Srbije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Zbornik su uredili akademik Stanislav Tuksar, Vjera Katalinić, Petra Babić i Sara Ries.