Izložba "Tri spomenika Zdenka Kolacija" autora Emila Jurcana, nagrađivanog arhitekta, otvara se sutra (u petak) u 20 sati u pulskom sjedištu Društva arhitekata Istre (DAI-SAI).
Autor izložbe Emil Jurcan polazi od vlastitoga višegodišnjeg iskustva restauriranja triju njegovih spomenika, čiji vremenski raspon nastanka pruža presjek kroz cjelokupnu Kolacijevu karijeru.

Spomenik Vladimiru Gortanu, Beram u Istri
Obuhvaćena tri spomenika su spomenik s kosturnicom Vladimira Gortana u Bermu, Spomen-park Šubićevac u Šibeniku te Spomen-kosturnica i spomenik Partizanskoj bolnici br. 7 na Javornici kraj Drežnice.
Arhitekt Zdenko Kolacio (Sušak, 24. 11. 1912. – Zagreb, 18. 5. 1987.) prepoznatljiv je po svojem konzistentnom opusu spomenika Narodnoj revoluciji oblikovanih samostalno ili u suradnji s raznim autorima. Unutar tog opusa razvijao je temu memorijalnog objekta kao apstraktne prostorne kompozicije, uz izraziti senzibilitet za okoliš u koji je postavljen.
Arhitektonsko djelovanje u procesu restauriranja i zaštite predstavljenih spomenika variralo je tijekom sedam posljednjih godina od izrade naručenih projekata, preko suorganizacije javnih tribina i sudjelovanja u postupku društvenog zagovaranja, sve do samogradnje i konzervacije nepriznate baštine.

Spomenik Partizanskoj bolnici br. 7 na Javornici, Drežnica
Izložba je sastavljena od arhivskih fotografija Nenada Gattina i Alexandra Károlyija, novih fotografija Ane Orlić, maketa u izradi Nikole Brleka, te arhitektonskih nacrta triju spomenika.
Izložba je realizirana u suorganizaciji sa Srpskim kulturnim društvom Prosvjeta - Pododbor Pula, a može se razgledati do 30. listopada radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati.
Emil Jurcan arhitekt je i autor više projekata za obnovu i konzerviranje kulturne baštine. Praktično iskustvo produbio je istraživačkim radom u sklopu izrade doktorske disertacije izrađene pod mentorstvom Maruše Zorec na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, koju je obranio 2025. godine.

Emil Jurcan
S Lukom Skansijem suurednik je edicije za teoriju arhitekture Dobrolet, a na Urbanističkim studijima Sveučilišta u Rijeci nositelj je kolegija Umjetnost i društvo. Od prosinca 2025. zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti kao viši asistent i član istraživačkog tima projekta ERC-a Housing.Yu – Pravo na stan: proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945.–1991.), voditeljice Tamare Bjažić Klarin.
1. Grobnica Vladimira Gortana, Beram u Istri
Zdenko Kolacio i Zdenko Sila, 1953.
Grad Pazin naručio je 2022. godine projekt restauriranja spomenika, nakon čega je izrađen izvedbeni projekt autora Emila Jurcana te članica projektnog tima: restauratorice Ossane Šašinke i arhitektice Isabell Radešić. Od 2023. godine restaurirani su monolitni stećak, kamena oplata vertikalnog obeliska, kameni sag i rub platoa, dok je u sljedećoj fazi projektom predviđena i obnova same površine. Radove izvodi restauratorica Ossana Šašinka uz nadzor pulskog Konzervatorskog odjela.
2. Spomen-park Šubićevac, Šibenik
Zdenko Kolacio i Kosta Angeli Radovani, 1962. (1. faza), 1978. (2. faza), 1984. (3. faza).
Dugogodišnja zanemarenost dovela je do propadanja spomen-parka pa je 2019. godine organizirana tribina Spomen-park Šubićevac: Geneza prostora / Putevi obnove, u suorganizaciji Muzeja pobjede Šibenik, Udruženja hrvatskih arhitekata, Radne grupe Društva arhitekata Šibenik te Instituta za povijest umjetnosti. Tribina je potaknula Grad Šibenik na izradu dokumentacije za obnovu spomenika. Emil Jurcan i Mate Rupić izradili su 2021. godine izvedbeni projekt prve faze obnove, koja je obuhvatila pristupni trg i centralnu skulpturu. Radove je tijekom sljedeće godine izvela tvrtka Neir d.o.o., uz nadzor šibenskog Konzervatorskog odjela. Međutim, preostale faze, kojima bi se dovršila cjelovita obnova spomen-parka, do danas nisu realizirane.
3. Spomenik Partizanskoj bolnici br. 7 na Javornici, Drežnica
Zdenko Kolacio, 1981.
Spomenik trenutačno nije ni pod kakvim oblikom zaštite, zbog čega njegovo održavanje u potpunosti ovisi o brizi lokalne zajednice. Upravo je takvo stanje bilo jedan od ključnih povoda za njegovo uvrštavanje u međunarodni interdisciplinarni istraživački projekt Baština odozdo | Drežnica: Tragovi i sjećanja 2019. –2023., pod vodstvom Sanje Horvatinčić s Instituta za povijest umjetnosti. U sklopu toga četverogodišnjeg projekta Emil Jurcan proveo je nužne popravke i osnovne konzervatorske radove na spomen-kosturnici bez prethodne izrade projektne dokumentacije. Prema njegovu su oblikovanju izrađene i postavljene i dvije nedostajuće metalne ploče s natpisima.