Istarsko velemučilište
Daglas Koraca može po svoj prilici biti i ovakav ili onakav, najpametniji na svijetu ili na razini svijesti kupusove glavice. Nije važno. Kriv je Boris Miletić
Navedena građa do sada nije javno objavljena, gotovo se za nju i ne zna. Bez obzira na to što je Tony Hurren materijale iz Istre koristio za svoj pregled gramatike istrorumunjskog te za dio objavljenih znanstvenih članaka o istrorumunjskom aspektualnom sustavu, njegova ostavština je iznimna i gotovo netaknuta riznica informacija o istrorumunjskom jeziku, posebice o istarskoj povijesti, baštini i multikulturalnosti
Navedena građa do sada nije javno objavljena, gotovo se za nju i ne zna. Bez obzira na to što je Tony Hurren materijale iz Istre koristio za svoj pregled gramatike istrorumunjskog te za dio objavljenih znanstvenih članaka o istrorumunjskom aspektualnom sustavu, njegova ostavština je iznimna i gotovo netaknuta riznica informacija o istrorumunjskom jeziku, posebice o istarskoj povijesti, baštini i multikulturalnosti
Muzej-Museo Lapidarium u suradnji s Istraživačkim centrom za romansku lingvistiku sa Sveučilišta u Oxfordu organizira otvorenje izložbe pod nazivom „50 godina istrorumunjskog jezika: od oxfordske Hurrenove zbirke do ISTROX projekta". Izložbe će se održati u nedjelja 26. lipnja u 20 sati.
Projekt ISTROX provodi od 2018. godine Fakultet za lingvistiku, filologiju i fonetiku Sveučilišta u Oxfordu.
Znanstveni projekt spaja lingvistička istraživanja s uključivanjem istrorumunjske zajednice kroz terenski rad u Istri, SAD-u i Australije, te analizama, transkripcijama i rada na metapodacima i internetskim platformama. Istrorumunjski vjerojatno je najmanje istraženi živući romanski jezik te su stoga njegova fonologija, morfologija, sintaksa i leksikon od velikog zanimanja za akademsku lingvističku zajednicu, osobito onu koja se bavi romanskim jezicima.
Projekt se temelji na analizi neobjavljenog lingvističkog materija sakupljenog od Tonyja Hurrena.
Tony (Anthony) Hurren, engleski lingvist koji je proučavao istrorumunjski jezik, predavao je na Sveučilištu u Oxfordu od 1985. do 1997. Nakon njegove smrti, Hurrenova udovica darovala je Sveučilištu veliku količinu neobjavljenog materijala o profesorovom istraživanju istrorumunjskog jezika u ljeto 1966. i 1967. u Istri, što uključuje:
- oko 30 sati zvučnih zapisa (na rolama ili kazetama) koje je T.Hurren snimio u nekoliko istrorumunjskih sela 1960-ih.
- osam bilježnica s terenskog rada koje su prikupljene tijekom Hurrenovih istraživačkih posjeta Istri,a sadržavaju transkripciju i/ili prijevode dijela zvučnog materijala, kao i lingvističke upitnike, informacije o govornicima i sudionicima
- uvezanu, još neobjavljenu gramatiku Istrorumunjski: funkcionalna fonologija i gramatika,
- 50 fotografija istrorumunjske zajednice iz 1960-ih snimanih za vrijeme Hurrenovih istraživačkih posjeta Istri.
Navedena građa do sada nije javno objavljena, gotovo se za nju i ne zna. Bez obzira na to što je Tony Hurren materijale iz Istre koristio za svoj pregled gramatike istrorumunjskog te za dio objavljenih znanstvenih članaka o istrorumunjskom aspektualnom sustavu, njegova ostavština je iznimna i gotovo netaknuta riznica informacija o istrorumunjskom jeziku, posebice o istarskoj povijesti, baštini i multikulturalnosti.
"Skrećemo pažnju kako govorni istrorumunjski jezik gotovo da i nije zabilježen prije početka 20. stoljeća, stoga Hurrenov materijal iz 1960-ih čini zabilježenu povijesti istrorumunjskog jezika i njegovih govornika, od kojih su neki još živi“, navodi se u priopćenju Muzeja Lapidarium.
Na otvorenju izložbe sudjeluju i članovi istrorumunjske zajednice iz Žejana, Šušnjevice, Nove Vasi i Letaja.
O izložbi i projektu će govoriti: Profesor Martin Maiden, direktor Istraživačkog centra za romansku lingvistiku Sveučilišta u Oxfordu i znanstvene suradnice ISTROX-a. (teme: međunarodna kulturna suradnja, muzeologija i lingvistika, zavičajnost, zaštita i očuvanje nematerijalne kulturne baštine, interdisciplinarni projekt, razvoj interkulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti, promocija hrvatske baštine, multimedijalna izložba)
Daglas Koraca može po svoj prilici biti i ovakav ili onakav, najpametniji na svijetu ili na razini svijesti kupusove glavice. Nije važno. Kriv je Boris Miletić
Blažina posjeduje zbirku nakita procijenjenog na 20 tisuća, a sa suprugom ima i vrijednu zbirku umjetničkih slika vrijednu 60 tisuća eura
Sutra pišemo o iznimno vrijednom projektu “Žene koje su gradile brodove" autorica Leonide Kovač i Amre Pende, koji će se službeno predstaviti sutra navečer u 18 sati u pulskoj Galeriji Novo. Riječ je o online arhivu u nastajanju, koji zasad sadrži audio-zapise razgovora s 43 nekadašnjih i sadašnjih radnica Uljanika, od čistačica do projektantica brodova
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.